Nova vladajuća šestorka na državnoj razini i formalno će se inaugurirati na sastanku 20. studenoga u Mostaru. Tada će biti poznata i okosnica njihova rada. Domaćin ovoga sastanka je predsjednik HDZ-a 1990. koji je i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ljubić, inače liječnik, je oprezni optimist da bi se nakon razdoblja kroničnih slabosti, organizam BiH mogao oporaviti novom domaćom terapijom međusobnog uvažavanja. Božo Ljubić predsjednik HDZ-a 1990. za Večernji list govori o stanju u BiH.
• Kako biste opisali trenutačnu situaciju u zemlji? Vlast praktično vegetira, umjesto da se bavi teškim pitanjima, ekonomskim i socijalnim temama, glavna tema je opstrukcija i tko je za to kriv?
Nisam politički analitičar ni komentator, ali da sam u toj ulozi ovo stanje bi definirao kao jednu periodičnu eskalaciju političke krize koja je u Bosni i Hercegovini permanentno stanje od Daytona. Naravno, ova kriza sada je poprimila elemente institucionalne paralize. Pri tome treba reći da ona nije najveća na državnoj razini već prvenstveno u institucijama entiteta Federacije BiH. Time dolazimo do uzroka, a to je nesumnjivo neustavno i nezakonito formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH uz negiranje izborne volje hrvatskog kao konstitutivnog naroda. Tko je kriv? Pa naravno, akteri tog projekta, tj. političke stranke koje su sudjelovale uz blagoslov OHR-a, čija je moć najveća pa time i odgovornost.
• Jeste li zadovoljni dokumentom SNSD-a i SDP-a?
Uvijek pozdravljam dijalog, a pogotovo kad se radi o dvije stranke koje su nakon posljednjih općih izbora osvojile najviše mandata što sukladno tome podrazumijeva i njihovu odgovornost. HDZ 1990. je dobio finalnu verziju dokumenta od jedne strane potpisnice. Dokument će biti predmet analize stranačkih tijela koristeći pomoć stručnjaka bliskih stranci. Na sastanku vodstava HDZ 1990.a i HDZ BiH koji će se održati 14. studenoga u Mostaru, u sklopu zauzimanja stajališta legitimnih predstavnika hrvatskog naroda oko strateških nacionalnih i državnih pitanja pred sastanak stranaka buduće parlamentarne većine, također namjeravamo razgovarati o istom dokumentu. Generalno, u dokumentu nema bitno neprihvatljivih stvari, ali ima dosta toga što u njemu nedostaje. Tu posebice mislim na način i rok provedbe presude Europskog suda za ljudska prava temeljem žalbe Sejdić-Finci.
Ostatak intervjua pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.
