Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Sjever vs. jug: Sukob bi bio kratak, ali krvav. A danak bi platio Seul

Vojna analiza: 
Vojsci Južne Koreje trebalo bi oko tri mjeseca da izbije na kinesku granicu.
08. travnja 2013. u 18:00 0 komentara 116 prikaza
koreja (1)
Foto: Reuters/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Najmanje deset tisuća topova, do tada skrivenih po brdima i gudurama sjeverno od demilitarizirane zone, istovremeno otvara vatru, zemlja tutnji od siline detonacija. Dok projektili samo minutu kasnije padaju po desetmilijunskom Seulu odnoseći tisuće žrtava, posade topova, polugladne i uplašene, ali i odlučne da stanu na kraj imperijalističkom agresoru ubrzano pune oružja i podešavaju koordinate za novu salvu. No potom šok. Na njihove se položaje s neba obrušavaju rakete ispaljene iz zrakoplova u niskom letu. Vidjevši kako je šansa za novi artiljerijski udar propala, sjevernokorejski general zapovijeda masovan prolaz kroz tunele prokopane ispod crte razdvajanja, a onda se otvara pješački sukob...

Brutalni rat

Tako bi, prema analizama američkih obavještajnih službi, izgledalo prvih pola sata novog korejskog rata, sukoba za koji su izvjesne samo dvije stvari. Prvo, Južna Koreja i SAD bez sumnje bi porazile napadača, i drugo, rat bi bio krvav. Jako krvav.

– Teško je prognozirati koliko bi ljudi u ovom okršaju stradalo, to bi ovisilo o mnogim faktorima, no broj se mjeri u desecima i stotinama tisuća ljudi, pa čak i milijunima žrtava. Sve bi ovisilo u kojoj bi mjeri došlo do sraza konvencionalnih postrojbi i koliko bi one bile krvožedne prema civilima. A ako je suditi po njihovu međusobnom ratu otprije sedamdeset godina, bile bi vrlo krvožedne. To je bio jedan od najbrutalnijih ratova, bez milosti prema ikome – kaže vojni analitičar Igor Tabak. Ratne igre koje ovih dana održavaju američki i južnokorejski stratezi bez iznimke pokazuju da bi u slučaju konvencionalnog sukoba bez uporabe atomskog oružja Seul platio težak danak. Glavni južnokorejski grad samo je tridesetak kilometara od crte razgraničenja, a između 10 i 13 tisuća artiljerijskih oružja skrivenih u brdima iznad DMZ-a usmjereno je na točno određene ciljeve. Iako je Seul premrežen skloništima, razaranja bi, bar u prvom udarnom valu, bila golema. Analitičari prema najoptimističnijoj varijanti smatraju da bi stradalo najmanje 100.000 stanovnika tog desetmilijunskog grada.

– Većina žrtava koje stradaju pale bi od prvog plotuna. Vrijeme reakcije južnokorejskih i američkih postrojbi izuzetno je brzo, pa bi većina topničkih položaja imala vremena ispaliti dvije-tri salve prije nego bi bile uništene raketama ili napadima zrakoplova – kaže Tabak. A tada bi počeo pješački udar. Procjenjuje se da Sjeverna Koreja u ovome trenutku ima još neotkrivene tunele ispod demilitarizirane zone kojima je moguće provesti oko 30.000 vojnika u sat vremena. Istodobno, vjerojatno bi počeo i pomorsko-zračni desant sjevernokorejskih specijalnih postrojbi u dubinu zemlje. Ipak, tuneli danas ne bi bili učinkoviti.

– Južna Koreja i SAD preciznim bi raketama urušili otvore i dobar bi dio vojnika sjevera, ako bi se Pyongyang odlučio na ovakav napad, ostao zatrpan. Tuneli su bili djelotvorni prije dvadesetak godina, ali sada više ne – kaže Tabak napominjući kako preko same teško utvrđene demilitarizirane zone nitko ne bi mogao prijeći. Istovremeno, uz odbijanje pješačkog napada, zaredali bi i masovni udari zrakoplovstva po ciljevima u Sjevernoj Koreji. Na meti projektila iz Južne Koreje, raketa s američkih brodova stacioniranih ispred poluotoka, ali i supermodernih zrakoplova, niz je vojnih i komunikacijskih objekata. Američka radarska platforma otkriva svaku sumnjivu kretnju na tlu tisućama kilometara daleko, a sateliti snimaju situaciju na terenu navodeći ciljnike razornih bombi i raketa.

Vremena za tri salve

Sravnjeni su vojni objekti, pogoni za preradu urana i nuklearna skladišta, važni mostovi, komunikacijska čvorišta. Sravnjeni su i ciljevi sjevernokorejske elite, od rezidencije Kim Jong-una, njegova skloništa, sjedišta KPSK, parlamenta... Procjenjuje se da bi Amerikanci izveli oko 4000 letova na dan, pet puta više nego što su izvodili prvih dana intervencije u Iraku. Problem bi predstavljalo i oružje za masovno uništenje, nuklearno i kemijsko oružje, kojeg Pyongyang posjeduje u velikim količinama.

– Jedna od opasnosti na koju se mora računati jest mogućnost da Sjeverna Koreja natovari atomsku bombu na brod te je na pučini detonira. To bi izazvalo velik tsunami koji bi odnio milijune žrtava – kaže Tabak.

Prema analizama, vojska juga prešla bi na sjever, a na kinesku bi granicu izbila za dva do tri mjeseca. Rat bi bio kratkotrajan, ali izuzetno težak, dok bi, unatoč pobjedi, Južna Koreja u tehnološkom smislu, zbog razaranja, bila vraćena dvadesetak godina u prošlost.

>>Sjeverna Koreja priprema četvrti nuklearni test?

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.