Dobro ste nastavili ono što sam ja započeo, zacijelo bi rekao, po mnogima, najveći među velikima, legendarni glumac hrvatskog glumišta Ivo Gregurević. A već petu godinu tvorac festivala Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević” u Orašju, glumački čarobnjak i posavska legenda nije s nama, no Ivi u čast te na ponos njegove rodne Donje Mahale, Orašja i Posavine festival bilježi 28. poglavlje.
Kulturni centar “Ivo Gregurević”
Nakon prijama koji je gradonačelnik Marijan Oršolić upriličio za goste u hotelu Navis, ove je godine posebna svečanost obilježila filmski festival. Otvoren je novoobnovljeni Kulturni centar koji je, kao i festival, ponio ime legendarnog glumca. Zajedničkim su presijecanjem vrpce službeno otvorili Kulturni centar “Ivo Gregurević” predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović te predstavnici Grada gradonačelnik Oršolić i predsjednik Vijeća Stanko Vincetić. Kulturno srce Grada Orašja - mala dvorana gdje su počeli veliki snovi Ive Gregurevića, mjesto gdje je započeo najljepšu priču Grada Orašja, svoje rodne Donje Mahale i cijele regije, sve je to objekt Kulturnog centra. U novo ruho objekta, enterijera, eksterijera te modernu audiovizualnu opremu koja omogućava multifunkcionalnost objekta Grad je uložio nešto manje od milijun maraka. Kako bi sve funkcioniralo besprijekorno, pobrinuo se gradonačelnik Marijan Oršolić. - Sami svojim sredstvima ovaj objekt i instituciju ne bismo mogli završiti, stoga zahvaljujem svima koji su nam u tome pomogli. Za ovako značajan projekt bila je nužna pomoć šire zajednice, a ona nije izostala od Vlade Federacije i njezinih ministarstava, Vlade RH preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Vlade Posavske županije. Drago nam je što smo ogroman posao završili, kako smo i obećali, do festivalskog otvorenja jer to je naša najveća kulturna manifestacija - istaknuo je gradonačelnik Oršolić.
Novi projekti u Posavini
Prigodne riječi uz otvorenje novoobnovljenog Kulturnog centra izrekao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović. - Ponosni smo na ovaj objekt koji službeno otvaramo i ponovno možemo uživati u ovome prostoru u festivalsko vrijeme, ali i za vrijeme održavanja svih manifestacija koje se vežu uz Orašje i ovo područje. Drago mi je što smo zajedno osmišljali ovaj projekt, od Vlade RH, kao i institucija u BiH. Neka ovo bude primjer i za nove investicije i sve što želimo raditi u Posavini, ne samo u kulturnom dijelu, da zajedničkim snagama i zajedništvom možemo oplemeniti ovaj kraj na najvišoj razini. Uz ovaj projekt posebno se veže ime Ive Gregurevića jer treba dostojno obilježiti i njega i njegov doprinos hrvatskoj kulturi, kao i sve velikane ovoga kraja koji su obilježili svoje vrijeme i nama darovali da zajedno možemo uživati u Orašju koje postaje moderan grad koji nudi mladim ljudima mnogo sadržaja. Veselim se svim novim sadržajima Dana hrvatskog filma i hvala svima koji su ugradili sebe u osmišljanje ovog projekta te pozivam da na svim razinama vlasti u BiH osmišljavamo nove projekte u našoj Posavini - poručio je Čović. Nakon otvorenja Kulturnog centra izaslanstva su otišla do posljednjeg počivališta legendarnog glumca Gregurevića na groblju Karaula te položila vijence i zapalila svijeće.
Akademska razina
Ceremonijal svečane akademije službenog otvorenja 28. Dana hrvatskog filma “Ivo Gregurević” održan je u prekrasnom ambijentu atraktivnog otvorenog prostora Športskog rekreacijskog centra Bazeni Orašje uz visoko pokroviteljstvo Hrvatskog narodnog sabora i nazočnost predsjednika HNS-a BiH Dragana Čovića i Vlade Republike Hrvatske te Zvonka Milasa, državnog tajnika Ureda za Hrvate izvan RH i izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Čast otvorenja najveće regionalne fešte kulture posavske regije, do sada na najvećoj akademskom, pa i kulturnoj razini, ove je godine pripala Borjani Krišto, predsjedateljici Vijeća ministara BiH.
Ponosni na Ivu
Veliki broja visokih uzvanika, dužnosnici sa svih razina vlasti BiH, RH, Federacije BiH i RS-a, potvrdili su respektabilnost filmskog festivala u Orašju. Uz ostale, svečanosti su nazočili predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopredsjednik RS-a dr. Davor Pranjić, predstavnici diplomatskog zbora RH u BiH, dviju država, ministri u vladama svih razina vlasti, članovi akademske zajednice Sveučilišta u Mostaru na čelu s rektorom prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, predstavnici županijskih vlada s obiju strana rijeke Save, a među njima i predsjednik Skupštine i Vlade Posavske županije Blaž Župarić i Đuro Topić te gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić. Osobito su srdačno pozdravljeni gosti iz filmskoga svijeta, glumci, redatelji, scenografi, kostimografi, šminkeri, tonski montažeri i ostali filmski djelatnici koji stvaraju čarolije na filmskom platnu te time posebno oduševljavaju ljude u Posavini jer tu nam je ljubav prenio naš Ivo Gregurević i na tu smo činjenicu, nepodijeljeno je mišljenje javnosti, svi ponosni.
Malo Orašje velika filmska priča
Večer je u umjetničkom ozračju vodio provjereni voditeljski i glumački dvojac Sandra Lončarić i Duško Mudrinić. Akademija se temeljila zapravo na izvornim fragmentima iz monografije “Ivo Gregurević”, riječi i emocija koje su o Ivi napisali njegovi kolege, glumci, redatelji, prijatelji. Napisali su svatko na svoj način ono što Ivu čini velikim i neponovljivim. Bio je standard i domet, general glumačkog zanata, general hrvatske glume i glumišta, kao što je napisala Anja Šovagović-Despot.
Prigodna obraćanja
Nisu izostale ni prigodne riječi posvećene sjećanju na našeg Ivu, na tog skromnog čovjeka i velikog umjetnika koji je kao najveću ostavštinu svojemu rodnom kraju darovao veliki filmski festival. - Ogroman je značajan ovog festivala za kulturni i socijalni razvitak sredine u kojoj živimo. A da bi neke stvari bile jasnije, tu je priču direktor Festivala Iljo Benković nastavio podsjećanjem na činjenicu da je u bivšoj državi općina Orašje imala status jedne od najnerazvijenijih općina u BiH, kao njezino slijepo crijevo ni po čemu prepoznatljivo. - Gregurević je stvaranjem ovog festivala svojim reputacijom i karizmom dao veliki doprinos stvaranju posve drugačije slike o Orašju na kulturološkoj karti. Ovim festivalom Orašje je postalo prepoznatljivo kao jedno kulturno zemljopisno čvorište jer su festivalski gosti ne samo iz BiH i RH već i iz Srbije, S. Makedonije, Mađarske, Turske, Belgije... Na ovom se festivalu dogovaraju filmski i drugi međunarodni kulturni projekti. Ovdje su snimljena dva dugometražna nagrađivana filma - “Put lubenica” Branka Schmidta i “Posljednja barijera” Jasmina Durakovića, a to znači da je Orašje postalo i poželjna filmska destinacija. Orašje je postalo i miljenik medija jer pohodile su ga i još to čine televizijske ekipe te brojni mediji koji su pronosili glas Posavine i njezine ljepote.
Večernji list
- Izdvajam glavnog medijskog pokrovitelja - Večernji list koji je na profesionalan način slovom i fotografijom tijekom svih ovih godina na gotovo rendgenski način prikazao ne samo što je festival već i sve ono što je značajno na širem prostoru Bosanske Posavine. Također je veliki značaj i suorganizatora - Hrvatske matice iseljenika zahvaljujući kojoj smo zapravo postali planetarna priča bez granica - kazao je, uz ostalo, Benković, Ivin prijatelj koji je nastavio voditi njegov najdraži festival u Orašju. Tijekom večeri na velikom ekranu u pozadini scene vrtjela se Večernjakova filmska priča u riječi i fotografijama, što je svakako posjetitelje dodatno prošetalo 28 godina dugim trajanjem najljepše festivalske filmske priče Orašja.
Posavina rađa velike umjetnike
Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, također je uputio nadahnute riječi na otvorenju Dana hrvatskog filma. - Velika mi je čast biti ovdje u Orašju. Svi festivali za koje znam nastali su iz obilja sadržaja, a ovo je jedini festival na svijetu koji je nastao iz otpora ratnom ludilu. Tada je to bilo nestvarno, no takvo što mogu samo velikani. Kada nas je veliki Ivo fizički napustio, pozvao me je dr. Čović i rekao: - Mijo, sada moramo više. Da, zaista, jer to smo pretvorili u stvarnost i HMI je od tada počeo organizirati dodatno i filmske radionice na kojima se okupljaju iseljenici i možda se baš u tim malim skupinama skrivaju veliki glumci, producenti, redatelji, filmaši jer ovo je tlo koje rađa velike umjetnike - kazao je Marić.
Susret lijepog
Posebno je nadahnuto govorila ministrica kulture i sporta u Vladi Federacije BiH Sanja Vlaisavljević. Kao što i priliči takvom umjetničkom resoru, govorila je gotovo poetski nadahnuta Ivom i njegovim grandioznim dosegom u glumi. - On je uvijek sjedio i uvijek će tu sjediti te gledati sve nas - što i kako radimo. Ivo je bio glumac ili, zapravo, bio je Ivo u koju god da je odjeću obučen. Na pitanje je li život gluma, pogledao bi kratko i u svom stilu rekao: - Gluma je život, hajde sljedeće pitanje, znate da ne volim intervjue, samo kratko i skratite. No o jednoj temi ipak je volio govoriti. O svojoj Donjoj Mahali i Savi. Nije Savom stigao do Crnog mora iako je o tome maštao gledajući dječačkim okom noću zvijezde. Upravo je on ovdje sa svojih sedam prijatelja danonoćno glumio i dijelio uloge. Dječaci su porasli, a Ivo je u svojem rodnom kraju pokrenuo ovu gromadu susreta lijepog. Svojem rodnom kraju Ivo se iznova vraćao. Znao je također da, unatoč svemu, neće na tom prostoru nestati Hrvati, rekao bi: - Optimist sam. Opstat ćemo iako nas je mnogo manje nego prije. Znao je da će Dani hrvatskog filma biti baš ovdje i okupljati ne samo Hrvate već sve one koji umiju da vole i koji vjeruju da se može i kada se čini da je nemoguće.
Čast je biti na festivalu
U svečanom ozračju govorio je posebni izaslanik predsjednika Vlade RH Zvonko Milas kojeg je Posavina već odavno prigrlila, ne kao gosta već čovjeka koji diše projektima Posavine i pomaže joj podići uvijek letvicu više prema kreativnosti, izvrsnosti i napose kvaliteti života.
- Biti ovdje na filmskom festivalu je čast jer to je manifestacija koja je od 2019. ponijela ime svojeg utemeljitelja i pokretača - velikana Ive Gregurevića koji je inspirirao svoje kolege, pa i, poručio je, radost. Ovo okupljanje na kojem se susrećemo s obiju strana rijeke Save, svoga naroda iz obiju domovina, sve je to Ivo radio iz ljubavi prema svojem narodu, prema svojoj BiH, prema svojoj Hrvatskoj. Mislim da svi koji smo se ovdje okupili mislimo da je ovaj festival možda i najbolji te najveći dio njegove ostavštine, to što nas spaja u ovom zajedništvu među pripadnicima hrvatskog naroda s obje strane rijeke. Upravo ovdje vjerujem da će se roditi i oni mladi koji dolaze te koji će poželjeti zbog ovog festivala i Ive Gregurevića biti glumci i umjetnici, o čemu svjedoči škola filma ovdje u Orašju. Svi ćemo ovdje u Orašju, u Posavini, na obalama Save njegovati uspomenu na našeg Ivu, okupljati se ovdje radi života koji živimo onako kako trebamo živjeti, gledajući se licem u lice te radeći i pomažući jedni drugima - poručio je Milas.
Dva paora u duši i srcu
Oraški filmski festival nije natjecateljskog tipa, ali uvijek nagrađuje one koji su dali veliki doprinos u stvaranju filma i filmske kulture. Ovogodišnji dobitnik vrijedne skulpture Ive Gregurevića je kazališni, televizijski i filmski glumac i redatelj Darko Milas. Sretan i uzbuđen gotovo je ostao bez glasa. Glumac se u svojem obraćanju prisjetio Gregurevića i druženja, kako je rekao, dvojice paora u duši i srcu. - Družili smo se i prepoznavali na samo nama svojstven način, ne prečesto, ali uvijek dovoljno i kada treba. Dosta bismo se napričali poprilično šuteći, a kada bi se duša otvorila i jednom i drugom, vratili bismo se - on u svoju Donju Mahalu, a ja u Vukovar i krenula bi priča o ljudima iz djetinjstva, o zemlji, Dunavu, Vuki i Savi, čamcima, ribolovima i anegdotama koje su samo prštale. Ljudskost, skromnost i napose duhovitost - to su vrline koje su krasile ovog čovjeka čije ime nosi priznanje koje sam dobio i zato sam i sretan, ponosan - kazao je primajući priznanje koje mu je uručio ravnatelj HMI-ja Mijo Marić.
Respektabilna manifestacija
Nakon uručenja priznanja svečanim je obraćanjem proglasila festival otvorenim Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH. - Zadovoljstvo mi je što sam i ove godine s vama na ovom prestižnom festivalu. Što reći za ove 28. Dane hrvatskog filma ovdje u Orašju, kako odabrati riječi koje na pravi način mogu uputiti na značaj hrvatskog filma i u Orašju, Posavini, a i u BiH? Sama činjenica da je riječ o 28. kulturnoj manifestaciji, govori o njezinoj bogatoj i dugoj tradiciji. Ona je kroz svoje sadržaje učinila Orašje i Posavinu prepoznatljivim i poželjnim mjestom za sve njezine goste i posjetitelje. Dani hrvatskog filma u Orašju imaju za prioritet vratiti sjećanje na njihova utemeljitelja, velikana hrvatskog glumišta, pokojnog Ivu Gregurevića jer njegova ideja, energija i entuzijazam doveli su do toga da, kako kažu, mala posavska fešta preraste u jednu respektabilnu kulturnu manifestaciju. Ona znači promociju hrvatske kulture kao dio ukupnog hrvatskog identiteta u BiH te iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetitelja i gostiju. Stoga svi zajedno te vrijednosti moramo i njegovati i čuvati - poručila je uz otvorenje festivala predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
U prekrasnoj večeri odzvanjale su filmske note gudačkog kvarteta Simfonijskog orkestra Mostar pod ravnanjem Snježane Zovko i uz prekrasan glas primadone sarajevske opere Aide Čorbadžić uz pratnju dijela baletnog ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo. Fešta je završena spektakularnim vatrometom, no potrajala je do jutarnjih sati uz naklonost lijepog vremena te druženje, pa i ples raspjevanih Sarajki te birane note benda vrhunskih glazbenika iz Splita koje je doveo Ivin dugogodišnji prijatelj Stefan Kokoška, ali to je već druga priča koja zaslužuje posebno mjesto.
Otvoreno filmom “Čaruga”
Najljepša filmska priča Orašja i Posavine potrajat će punih devet dana, točnije do 3. rujna. Kroz festivalsko vrijeme oraška publika uživat će u filmskim projekcijama sedam najnovijih hrvatskih filmova iz jednogodišnje produkcije prikazanih u Puli, jedan gostujući bh. film te, prvi put, repertoar je proširen i s tri filma za djecu. Programski dio festivala počeo je, po tradiciji, jednim od filmova u kojem Ivo glumi glavnu uloga, a ovaj put bio je to film “Čaruga”. •
