Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Sastanak o podjeli nekretnina bivše Jugoslavije

"Najviše neraščišćenih stvari, praktično, imamo sa Hrvatskom, koja i dalje sporo vraća imovinu srpskim državljanima i firmama", rekao je Antić
16. kolovoza 2013. u 10:17 0 komentara 6 prikaza
Oliver Antić

Proces podjele imovine bivše Jugoslavije, poslije višemjesečnog zastoja, trebalo bi da bude otkočen u rujnu, kada se u Sarajevu trebaju okupiti predstavnici bivših republika nekadašnje SFRJ.

Kako prenosi SRNA, predstavnik Srbije u Mješovitom komitetu za pitanja sukcesije Oliver Antić rekao je da će ovo tijelo na sastanku u Sarajevu osim podjele diplomatsko–konzularne imovine nekadašnje Jugoslavije, razmatrati i problem nekretnina u privatnom i u vlasništvu firmi iz Srbije.

\"Najviše neraščišćenih stvari, praktično, imamo sa Hrvatskom, koja i dalje sporo vraća imovinu srpskim državljanima i firmama\", rekao je Antić. On objašnjava da problema imaju i neki srpski gradovi poput Novog Sada, koji potražuju odmarališta na hrvatskom primorju. Na listi tvrtki s najvećom imovinom u Hrvatskoj su \"Geneks\" sa 37 stanova i nekoliko hotela i odmarališta, \"Železnice Srbije\", Naftna industrija Srbije sa više od 30 benzinskih pumpi, odmarališta i udjelom u \"Jadranskom naftovodu\", \"Tigar\", \"Putnik\", .... Hrvatski fond za privatizaciju tvrdi da je popisano 319 objekata na koja firme iz Srbije polažu pravo, od čega je 158 prodato, 30 dodijeljeno na korištenje, za 40 zgrada se vode sporovi, a 91 objekat je slobodan. Nasuprot tome u Direkciji za imovinu Republike Srbije ističu da firme iz Srbije imaju u Hrvatskoj više od 400 objekata, a tome treba dodati i najmanje 65.000 kuća i stanova čiji su vlasnici fizička lica. Antić kaže da bi na sastanku u Sarajevu trebalo razmatrati i sudbinu takozvane Pavelićeve vile, odnosno nekadašnje rezidencije jugoslovenskih i srpskih diplomata u Rimu, koja je pripala Jugoslaviji na osnovu reparacija za žrtve u Drugom svjetskom ratu. Ljubljana još nije odgovorila na ponudu Beograda da umjesto ove zgrade, u procesu sukcesije uzme neku drugu nekretninu u srpskoj ili talijanskoj prijestonici.

Prema sporazumu o sukcesiji, sve države dužne su da vrate imovinu koju su građani i tvrtke imala na dan 31. prosinca 1990. godine, a tamo gdje to nije moguće, da osiguraju adekvatnu nadoknadu. Antić kaže da Hrvatska, ali i još neke bivše jugoslovenske republike, ne poštuju taj princip, uprkos činjenici da je hrvatski Sabor, u junu 2004. godine ratificirao Sporazum o sukcesiji.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.