Međunarodna zajednica podijelila je poslove koji bi ovoga proljeća trebali rezultirati snažnim diplomatskim pritiscima kako bi se otkočile zaustavljene reforme oko provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu ‘‘Sejdić-Finci’, promjeni Ustava Federacije BiH, kao i promjeni Statuta grada Mostara.
Moguće sankcije
Po dostupnim informacijama, europski diplomat Peter Sorensen će voditi operaciju koja je vezana uz provedbu presude iz Strasbourga, američki veleposlanik Patrick Moon prošloga je tjedna predstavio višečlano povjerenstvo koje bi trebalo početi raditi na prijedlozima rekonstrukcije federalnog entiteta. Posebni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) Peter Sorensen tako će konkretnije raditi na ustavnim promjenama i izmjenama Izbornog zakona kojima bi se uklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina. Nije isključeno da u slučaju opstruiranja tog procesa nametne određene kazne odgovornima. Ove Sorensenove ovlasti nisu iz arsenala visokog predstavnika Valentina Inzka po bonskim receptima, nego iz plejade mogućnosti koje inače Europska komisija primjenjuje prema dužnosnicima izvan zemalja EU-a koji se ne ponašaju prema demokratskim standardima. Pod sličnim ‘sankcijama’ kakve bi mogao koristiti Sorensen su i šef Bjelorusije Lukašenko ili pak sirijski vođa al-Assad.
Novi mandat
Nedavno je povjerenik za proširenje Europske komisije Štefan Fuele najavio da će Sorensen dobiti ojačani mandat koji će uključivati mogućnosti nametanja sankcija, ne unutar granica BiH, nego u odnosu prema Europskoj uniji od zamrzavanje imovine u zemljama članicama EU do zabrane ulaska u Uniju. Doznaje se da je Sorensen u prvome mjesecu imao više razgovora s dužnosnicima kako bi ih motivirao da prione snažnije na ispunjavanje obveze bez koje je nemoguće podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. U tome kontekstu najvažniji će biti predstojeći susret šestorke političkih dužnosnika kojemu će domaćin biti čelnik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić. Po dosadašnjim dogovorima, do kraja je usuglašen prijedlog o načinu biranja izaslanika u Dom naroda kojim bi se ispunila presuda Suda za ljudska prava. Istodobno po navodima hrvatskih političkih predstavnika i dogovor o načinu biranja članova Predsjedništva BiH je moguće uskladiti, ali samo ako o tome dobru volju pokažu predstavnici Sarajeva ili Banja Luke. Istodobno, američko Veleposlanstvo je još od prošle godine najavljivalo, a prošloga je tjedna predstavilo posebno povjerenstvo koje će raditi na prijedlogu mogućih rješenja reforme Federacije BiH. I dok presuda ‘Sejdić-Finci’ izgleda nemoguća misija, reforma FBiH izgleda kao još teži zadatak.
