Kako doznajemo guverner HNB-a Željko Rohatinski danas će se sastati s premijerkom Jadrankom Kosor, a prije njezina sastanka sa slovenskim premijerom Pahorom u subotu, na kojem će se opet razgovarati o Ljubljanskoj banci, problemu potraživanja hrvatskih štediša i zbog toga ne dozvoljenom ulasku Nove LJubljanske bane na hrvatsko tržište.
Kako nam je potvrdio guverner on pri svom stajalištu ostaje - dok se ne podmire dugovi bivše Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama neće dozvoliti ulazak te banke na hrvatsko tržište. To može ili sama učiniti ili na način da netko ta potraživanja preuzme. Prema saznanjima, nitko iz Vlade nije se suprotstavio guvernerovom stavu.
A što se tiče slovenskih tvrdnji i opravdanja kako i Nova ljubljanska banka još ima potraživanja od hrvatskih tvrtki guverner takvo što ne osporava, ali kaže kako se nikako ne može uspoređivati potražnja za štednjom u banci i krediti koje je banka odobrila.
Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura dok su ostatak od oko 160 milijuna eura štediše zadržali. Slovenci pak tvrde da njima hrvatska poduzeća duguju oko 400 milijuna eura, no riječ je o 157 milijuna eura. Na 400 milijuna penje se ako se pribroje kamate. Po tom principu bi i potraživanja štednje bila puno veća.
Prema saznanjima problem će se vjerojatno pokušat riješiti u pregovorima o sukcesiji preko Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, što se je naime prije osam godina već i pokušalo, ali bezuspješno, jer ga je slovenska strana odbila, tvrdeći kako se problem stare devizne štednje treba rješiti po teritorijalnom principu.
A rješavanje štednje kroz sukcesijsku masu bilo je predviđeno samo u slučaju ako bi pojedina banka završila u stečaju, što nije bio slučaj s Ljubljanskom bankom. Zato je potrebno istupiti s novim prijedlogom oko rješavanja problema stare štednje, ali i opet okupiti sve zemlje bivše SFRJ. No ako do pregovora i dođe, nema garancije da će on dati i rezultate.
Što se pak tiče slovenske kočnice oko zatvaranja pregovora o slobodi kretanja kapitala, postoje informacije kako bi Europska komisija mogla u rujnu objaviti uvjete za zatvaranje poglavlja u kojima se ne bi spominjala Nova Ljubljanska banka. Pa problema oko blokade pregovora više niti ne bi bilo.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
