Tragom činjenice da je još 10. svibnja potpisan ugovor o izgradnji autoceste na koridoru Vc poddionica Zvirovići – Kravice, krenuli smo u potragu za autocestom na krajnji sjeverozapad čapljinske općine. U središtu Zvirovića s lijeve strane prometnice prema Čitluku, gradilište otkrivaju posječena kraška šuma i novo-probijeni pristupni putovi. Tek kad se skrene nekima od njih ulazi se dublje na budući koridor, raskrčene njive i vinogradi, porušeni suhozidi i kamene grude. Prizor gledamo sa sjetom svjesni činjenice da nestaje jedan dio autohtone Hercegovine.
Uklanja se raslinje
Iako su radovi poodmakli, nismo baš sretni uvidjevši da nestaje najljepši dio Zvirovića, uska uvala koja se blago spušta u smjeru rijeke Studenčice u kojoj se stoljećima čuvala svaka mrvica zemlje. Nakon duže potrage trud nam se isplatio, na trasi nailazimo na Nikolu Radišića iz Banje Luke koji s pomoćnikom Valentinom Ćorićem iz Neuma, za potrebe tvrtke “Niskogradnja” d. o. o. iz Laktaša jednog od izvođača radova, vrši geodetska mjerenja.
“Trenutačno se izvode radovi na iskolčenju trase kontrolnim snimanjem poligonske mreže, uklanjanje i krčenje na samoj trasi. Počeli smo prije petnaestak dana, a s obzirom na težak teren, kamenje, šiblje, granje..., dobro napredujemo”, kaže Nikola. Dok Nikola susretljivo objašnjava smjer kojim će ići trasa gledamo kako ogromni bager uklanja tragove vegetacije - panjeve smokava, trešanja, loze, pa zakržljalo raslinje jasena i crnograba oko zidova, na um nam pada silan trud koji su naraštaji Zvirovićana uložili u te krpice obradivog tla. Nikola objašnjava da je riječ o uklanjanju površinskog sloja, ide se do tzv. podtla, kako bi stariji Zvirovčani kazali do – mrvice netaknute zemlje koja nije podložna ni slijeganju ni ulijeganju, tek onda počinje nasipanje trase.
Uvidom na tom mjestu i razgovorima zaključujemo da su planeri trasu proveli preko kraških njiva svjesni činjenice da bi svako drugo rješenje bilo još skuplje. Jeftinije je bilo odjednom isplatiti vlasnike, zidove, čatrnje, voćke i lozu nego pomicati trasu. Naime, ‘šetanja’ na sjever ili jug, zahtijevala bi nove tunele i usjeke, kojih na ovoj kratkoj dionici od oko pet kilometara i onako ne manjka. “Od puta kroz Zviroviće koridor ide dva kilometra prema Ljubuškom, slijedi most Studenčica dužine 590 metara s kojeg se ulazi u usjek dužine 230 metara, dalje je vijadukt ‘Pavlović’ dužine 385 metara, čeono se zatim ulazi u tunel “Bijela Vlaka” dužine 485 metara s dvije tunelske cijevi. Autocesta se nastavlja usjekom i nasipom dužine 330 metara, slijedi most Trebižat ispod vodopada Kravice, pa trasa u dužini od 530 metara do spoja s dionicom koja se već radi...”, ocrtava dionicu Nikola Radišić.
Kratak rok
Ističemo, izvođač radova na dionici Kravice – Zvirovići, uz već spomenutu tvrtku “Niskogradnja” iz Laktaša kod Banje Luke, je konzorcij OHL ŽS iz češkog Brna. Detaljnijim uvidom u tzv. reference otkriva se da je riječ o konzorciju sa sjedištem u Španjolskoj koji iza sebe, navodno, ima više od 5000 kilometara izgrađenih autocesta u Južnoj Americi. Bez obzira odakle je tvrtka, to iskustvo dobro će doći, jer dionica od Kravice do Zvirovića je zahtjevna, narodski rečeno ide ‘što mrakom što zrakom’, a rok je kratak, samo 20 mjeseci. Taj rok teče, a OHL ŽS-a odnosno Čeha, još nema.
