Rašomon oko formiranja vlasti u Srednjobosanskoj županiji traje već nekoliko mjeseci i kada će biti okončan, teško je i predvidjeti. O aktivnostima koje se vode na tom planu, o mogućim rješenjima izlaska iz tog začaranog kruga, razgovarali smo s Nikolom Lovrinovićem, predsjednikom ŽO-a HDZ-a BiH, stranke koja je na proteklim izborima osvojila najviše (7) zastupničkih mandata.

Vaš novi pokušaj u ponedjeljak da okupite predsjednike parlamentarnih stranaka i razgovore o ustroju županijskih struktura vlasti vratite u ustavne okvire, ponovno je bio neuspješan.

Namjeravali smo pokušati naći rješenja kako razgovore i dogovore čelništva stranaka i sve što je Poslovnikom o radu Skupštine, zakonima i županijskim Ustavom predviđeno kada je u pitanju provedba izbornih rezultata vratiti u službene okvire, u skupštinske klupe. Nažalost, ta naša dobra namjera, a rekao bih jedini ispravan put, nije prihvaćena, pa je i ovaj naš pokušaj propao. Zašto je to tako, teško mi je reći, ali naglašavam, to nije i ne može biti kraj jer drugoga puta k rješenju zakonitom, ustavnom..., na zadovoljstvo svih, na dobrobit svih građana, i nema. No, čini mi se, a to treba sa žaljenjem konstatirati, da stranke potpisnice platforme misle da se to može i na drukčiji način - nelegalan i neustavan, da se može gaziti i pogaziti volja 90-postotnog hrvatskog biračkog tijela u Srednjobosanskoj županiji.

Je li taj neuspjeli pokušaj okupljanja čelnika stranaka s hrvatskim predznakom još jedna jasna poruka da platformaši s vama, u bilo kojoj kombinaciji, u formiranju županijske vlasti ne računaju?

Ovom prilikom moram konstatirati, podsjetiti javnost i izraziti žaljenje i zabrinutost jer, ovaj put, ne samo da se nisu odazvale stranke potpisnice platforme, nego i dvije stranke (SBB i SBiH) koje nisu u tom bloku. I to meni, ili je bolje reći Bloku 10 (dva HDZ-a i HSS-NHI) šalje i jednu drugu, zabrinjavajuću poruku. Jer, sve su to stranke s bošnjačkim predznakom pa se to može tumačiti i na drugi način, čak bih rekao daleko opasniji od onog stranačkog priklanjanja jednoj ili drugoj stranačkoj ili političkoj opciji. Ovom se slučaju, sada, daju i nacionalne ili čak i nacionalističke konotacije. Jer, prikljanjanje svom političkom ljutom protivniku (SBB i SBiH SDP-u i SDA), čak i u slučaju beningnog sastanka i koji organizira i poziva hrvatski blok, teško je drukčije tumačiti i razumjeti. Međutim, mi u HDZ-u BiH to ne tumačimo na taj način i iskreno se nadamo da smo u pravu.

Također hoću vjerovati i vjerujem, kada je u pitanju participiranje u vlasti stranaka s hrvatskim predznakom, da protiv toga ove dvije stranke (SBB i SBiH) nemaju ništa, a što, nažalost, ne mogu reći za stranke potpisnice platforme. Međutim, želje su jedno, a stvarnost, zakonitost, ustavnost... nešto posve drugo. Jer, znaju to i stranke okupljene oko SDP-a, znaju da se do takvog, za njih željenog rezultata, ne može doći uz nepoštivanje i neprovedbu Poslovnika o radu Skupštine, zakonskih pravila i županijskog Ustava.

Razgovor sa strankama Bloka 10 ne prihvaća ni visoki predstavnik Valentin Inzko?

Naravno da nas to zabrinjava. Jer, preko Kluba Hrvata u županijskoj Skupštini, u dva-tri navrata, tražili smo da naše izaslanstvo primi visoki predstavnik da bismo mu, i na neposredan način, iznijeli sve ono što nas tišti, sve ono što se radi nelegalno, nelegitimno, protuposlovnički, protuustavno, a vezano je uz provedbu izbornih rezultata. Nažalost, umjesto da nas primi na razgovor, visoki predstavnik nam „aplaudira“ što pokušavamo probleme i nesporazume rješavati kroz nadležne županijske, federalne i državne institucije. I to je sve od naše (ne)posredne komunikacije s visokim predstavnikom. A uvjereni smo, i tu dileme nema, da sve ono što se ovdje događa, što se radi i planira, a imajući u vidu specifičnost i nacionalni sastav ove županije, stariju i pogotovo noviju povijest, zaslužuje daleko više pozornosti, daleko više mudrosti, senzibiliteta i iz Ureda visokog predstavnika (OHR) i samo visokog predstavnika Valentina Inzka.

Što je s Vašim prizivima, kaznenim prijavama protiv kršitelja Poslovnika o radu Skupštine, Ustava...?

Dosad smo uputili tri zahtjeva za aktiviranje instituta zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ti zahtjevi su „na čekanju“ u Ustavnom sudu, a koji se, kako glasi odgovor, ne može očitovati zbog nepopunjenosti sucima vijeća čija je nadležnost razmatranje zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Treba li tu kakav komentar?

Kaznena prijava podnesena je protiv Nikole Simića, zastupnika koji se, po nama, lažno predstavlja predsjedateljem županijske Skupštine i tako grubo krši Poslovnik o radu tog županijskog zakonodavnog tijela još 10. siječnja. Prema našim informacijama, Županijsko tužiteljstvo provodi istražne radnje pa se nadamo da će taj postupak dobiti i sudski epilog. Jer, radnje koje čini i provodi Nikola Simić s mentorima koji su ga protuustavno imenovali predsjedateljem, iza sebe ostavlja nesagledivo teške posljedice, a i dalje se zaoštrava situacija u ovoj županiji i vodi u sve dublji glib nezakonitosti i protuustavnosti.

Podnijeli smo i kaznenu prijavu protiv tajnice Skupštine Esme Vajzović, koja zlorabi svoje ovlasti i protuzakonito koristi skupštinski pečat, a očekujemo i očitovanje Ustavnog suda po našem pitanju je li Skupština mogla nastaviti rad (10. siječnja) bez hrvatskih zastupnika, a nakon neprihvaćanja našeg zahtjeva o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.

Nažalost, odgovora još uvijek nema, pa što nam onda vrijede pohvale visokog predstavnika kako sve probleme pokušavamo riješiti kroz institucije županijskog, federalnog i državnog sustava. Jer, bojimo se, da na kraju ne bude po onoj: Operacija uspjela a pacijent umro!

Je li Vaša borba za ustavnost, zakonitost, poštivanje izbornih rezultata..., pucanj u prazno, sve više sizifovski posao?

Može se, sve ovo što radimo i činimo i tako percipirati. Međutim, mi u HDZ-u BiH, a i naše partnerske stranke HDZ 1990. i HSS-NHI, imamo obveze koje su nam zadali glasači, njih više od 35 tisuća. Iako sve ovo što se događa poslije izbora i što ide potpuno krivim putem, nama nije i ne smije biti teret i nema govora o bacanju „koplja u trnje“.

Ništa nije riješeno, ništa nije gotovo i naša se borba nastavlja pa ma kako to, ponekad, besmisleno, sizifovski, izgledalo. Naši su birači imali priliku vidjeti i čitati naš predizborni program u kojemu se jasno definirani hrvatski nacionalni interesi. I ma što se dogodilo, bez obzira kako i kuda bude plovio ovaj sada nakrivljeni županijski „upravljački“ brod, mi borbu nastavljamo i hrvatskom puku obećavamo, nećemo je izgubiti. Oni koji misle da će nas svojim radnjama, manipulacijama, pritiscima, prljavim igrama..., umoriti, obeshrabriti, varaju se!

Uspiju li nakane platformaša i ostanu li stranke s hrvatskim predznakom izvan županijskih struktura vlasti, kakav će biti odgovor Bloka 10? Kako se suprotstaviti, kako braniti i obraniti hrvatsku ustavno-pravnu poziciju?

Opet ću reći kako sam uvjeren da do toga neće doći. Vjerujem u razum, vjerujem u stranke s bošnjačkim predznakom, ma koliko to u ovom trenutku izgledalo kao iluzija. No, vjerujem, neće se tri stranke s hrvatskim predznakom, među njima i pobjednička stranka HDZ BiH sa sedmero zastupnika, istisnuti iz struktura vlasti, vjerujem da se neće pogaziti volja više od 35 tisuća hrvatskih glasova.

Ako se to, ne dao Bog, ipak dogodi, bit će to nelegalno, protuzakonito, protuustavno, protiv nacionalnih, ljudskih i Božjih načela, pa bi nam to, u takvoj varijanti, dalo u ruke i argumente za pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom i pred drugim institucijama, a i niz drugih demokratskih mehanizama.

Također, još jednom naglašavam, nećemo se umoriti u borbi za zakonitost, ustavnost, za ravnopravnost – institucionalnu i konstitutivnu, i nikada nećemo priznati i prihvatiti vladu i druga tijela tzv. županijskih struktura vlasti izabranih i utemeljenih na nezakonit i protuustavan način, bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u ovoj županiji. Imamo mi za to i drugih mehanizama, zakonitih, naravno, no o njima ćemo, ako bude trebalo, a nadam se da neće, razgovarati nekom drugom prilikom.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’