Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Predsjednik R. Reagan spasio povijest Hrvata

Najveći muzej posvećen američkim useljenicima od sada je i na internetskoj stranici, gdje se mogu doznati skrivene sudbine naših djedova i pradjedova koji su otplovili u Ameriku
10. svibnja 2010. u 09:36 0 komentara 3 prikaza
amerika
Foto: VL foto

Da nije bilo američkog predsjednika Ronalda Reagana, brojni Hercegovci, Bosanci, Dalmatinci... najvjerojatnije nikad ništa ne bi doznali o životima svojih djedova i pradjedova koji su, u ostvarenju “američkog sna”, brodovima preko “velike bare” naseljavali Ameriku. Zahvaljujući senzibilnosti kontroverznog američkog predsjednika, koji je 1982. godine svojim autoritetom podržao obnovu bogatog useljeničkog arhiva, godinama skrivane gorke i nepoznate sudbine naših predaka danas su dostupne jednim klikom mišem na računalu. Na internetskoj adresi www.elisisland.com u bogatom fundusu od čak 25 milijuna imena, koji su od 1892. do 1954. stupili na američko tlo, mogu se doznati nepoznati detalji iz života tisuća Hercegovaca, Dalmatinaca, Bosanaca...

Muzej koji krije sudbine

Uz imena i prezimena priloženi su originalni dokumenti na kojima je opisan kompletan profil useljenika koji su brodovima trbuhom za kruhom ušli u morske luke New Yorka, Bostona... Odakle dolaze, iz koje su europske morske luke krenuli, s kojim brodom i putnicima su putovali, gdje su se iskrcali, kakvog su mentalnog-fizičkog zdravlja bili, na koje su se adrese u unutrašnjost Amerike uputili, dio su do sada nepoznatih pojedinosti čiji se odgovor, uz jednostavnu registraciju, može pronaći na internetu. Najveći broj njih u SAD je dolazio iz Hercegovine i Dalmacije. Većina njih, sudeći prema medicinskim analizama opisanim u “liječničkom kartonu”, i nakon duge plovidbe nemirnim Atlantskim oceanom bila je dobrog psihofizičkog zdravlja. Nakon što su prošli višednevnu obveznu karantenu koja je bila organizirana po tamošnjim morskim lukama, useljenici bi se potom slali na radna mjesta koja su se mahom otvarala u unutrašnjosti SAD-a. Većina njih radila je u kamenolomima, cementarama ili na velikim poljoprivrednim dobrima u suptropskom jugoistoku, Floridi i na nepreglednim njivama središnjih ravnica od Apalača do Stjenjaka. Morske luke u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj... bile su startne točke odakle su se brojni useljenici krenuli u “osvajanje” Amerike.

Posao završava 2011.

Uz detaljan opis svakog useljenika, na adresi se može pronaći cjelokupna povijest putničkih brodova s kojim su plovili. Jedan takav brod pod nazivom “Vulcan Shipyard”, na kojem je 1913. godine doplovila velika skupina useljenika s prostora Hercegovine i Dalmacije, napravljen je u Njemačkoj 1906. godine. Na njegovim palubama plovilo se sve do 1940., kada je, pogođen torpedom njemačke mornarice, završio u rezalištu u luci Baltimore. Najveći muzej u svijetu, pod nazivom “Ellis Island Immigration Museum”, posvećen useljeništvu, prezentirao je bogatu useljeničku ostavštinu. Prije dvije godine zaklada je krenula u projekt digitalizacije prikupljenog arhivskog materijala i njezina postavljanja na internetsku mrežu. Cijeli posao završava 2011. godine.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.