U povodu nastupajućeg katoličkog blagdana Božića, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u ekskluzivnom intervju za agenciju Anadolija (AA), između ostalog, govori o stanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, političkim prilikama u zemlji, sve izraženijem problemu siromaštva, odnosima na Balkanu, priznanju Međugorja…

Kardinal Puljić kaže kako “mi katolici po cijelom svijetu ovaj Božić doživljavamo i slavimo u svjetlu Godine vjere”.

“U vjeri Božić slavimo, ali slaveći vjeru, jačamo. U toj proslavi rođenja Isusa Krista vjernici prepoznaju svoje dostojanstvo jer su voljena Božja stvorenja. Kada čovjek otkrije da je voljen, u njemu se rađa radost. I zato božićne blagdane doživljavamo kao radosne dane jer u tom slavlju sebe prepoznajemo kao voljena Božja bića. Tako i mi katolici, građani u BiH s istim osjećajima vjere dočekujemo i slavit ćemo otajstvo Božića. Bez obzira na stanje, gospodarsko i političko, i u takvom stanju otkrivamo Božju ljubav koja je snaga našeg življenja. Gospodarska kriza nije samo zahvatila Hrvate u BiH, nego sve građane. Tužni smo što političke strukture premalo vode brige o općem dobru, a to posebno opterećuje cjelokupnu javnost. Uz to, nedostaje jednakopravnosti baš za Hrvate u ovoj zemlji, što stvara nestabilnu situaciju za ovu zemlju”, kazao je kardinal Puljić.

Govoreći o tome da je u BiH sve više onih koji su u stanju socijalne potrebe, te da se i Crkva dodatno angažirala da im pomogne, kardinal Puljić naglašava da “moramo u ovoj situaciji biti hrabri suočiti se s izazovima takvog stanja kakvo jest”.

“Da bismo bili jaki nositi se sa svim izazovima, potrebna nam je jača vjera i veće pouzdanje u Boga. Potrebno je ozdravljati ovo društvo načelima vjere i morala da bi se uklonila tolika sebičnost i kriminal koji se uvukao u sve društvo. Kako možemo govoriti da smo vjernici, a toliko je lopovluka prisutno koji još više osiromašuje ovo društvo. Moramo odgajati u javnom mnijenju shvaćanje da ne možemo više trošiti nego proizvedemo. Treba znati biti s malim zadovoljan, a nastojati na razvoju prosperiteta. Potrebno je razvijati kulturu rada, a ne živjeti samo od olake zarade i trošenja…, bez odgovornosti”, tvrdi Puljić.

On kaže da je regija Balkana, odnosno Jugoistočne Europe specifična, jer “prolazi postkomunističko vrijeme u kojem se tek izgrađuje demokracija”.

“Taj proces izgradnje demokracije ide presporo, a vladavina zakona nije na bazi jednakih prava. Takva klima pogoduje kriminalu i korupciji što posebno ide na štetu slabijih i malobrojnijih. Stanje u regiji nije izolirano od stanja svjetskih gibanja. Svi tako glasno proklamiraju ta ljudska prava i jednakost, a uvijek je u pravu jači, bogatiji i onaj koji ima moć utjecaja na medije. Urušava se moral društva, i to utječe na cjelokupna gibanja. To još više otežava jednaka prava i Hrvata na ovim prostorima. A i njihovi predstavnici se premalo zauzimaju za pravedna rješenja”, izjavio je kardinal Puljić.

Na pitanje kakvim ocjenjuje prilike u BiH uopće, te kako vidi budućnost zemlje, s obzirom na sve očitiju ekonomsku i političku krizu, kao i stalne tvrdnje da će BiH nestati, kardinal Puljić je odgovorio:

Previše očekujemo da nam drugi donese rješenje. Moramo shvatiti - sva tri naroda i drugi koji ovdje žive - da se ne može vlastita sreća graditi na nesreći drugoga. Svi političari, koji prave ove intrige, trebali bi početi od načela, da ono što traži za svoj narod to isto prizna i drugima u ovoj zemlji, pa će se moći naći rješenje. Ako se ovako nastavi, neće se naći rješenje. Izgleda da nekim moćnicima odgovara ovakva klima jer su je doveli do toga. A sada stoje sa strane i samo prigovaraju, a kada ponude rješenja, to su tako čudne ideje da mi pamet stane. Kako misle praviti budućnost ove zemlje ako ne počnu od principa da svi imamo u njoj jednaka prava.

Na konstataciju da je proteklih godina upozoravao na sve ozbiljniji trend odlaska Hrvata, katolika iz BiH i Sarajeva, te pitanje kakvo je stanje danas, vrhovni poglavar Katoličke crkve u BiH je odgovorio:

Ne radi se samo o odlascima, nego nas je nestala polovina od predratnog broja pred očima domaćih i svjetskih političara. Kako da ne upozoravam na to tragično stanje. Nisam vidio da su reagirali moćnici svijeta, kao ni domaći političari niti da su se ozbiljnije pozabavili tim pitanjem.

U posljednje vrijeme sve se intenzivnije govori o takozvanom rješavanju “hrvatskog pitanja u BiH”, posebno u kontekstu rekonstrukcije glomaznog aparata Federacije BiH. Kardinala Puljića pitali smo kako bi se to moglo odraziti na zajednicu Hrvata, katolika, te kako uopće vidi rješavanje “hrvatskog pitanja”?

“Ne vodim politiku ove zemlje. Nisam pozvan davati rješenja, ali da ih i dadnem, ne bi prihvatili oni kojima je na prvom mjestu interes a onda pravedna rješenja. Prvo, nije se smjelo dovesti do toga, kako vi kažete, da se o tome toliko govori. Nije dovoljno govoriti nego rješavati. Razumljivo je da, gdje ne vlada pravda, takva struktura nije duga vijeka”, istakao je kardinal Puljić.

Osvrćući se na odnose vjerskih zajednica u BiH, i to koliko su oni važni za bolju budućnost BiH, kardinal Puljić je naglasio da “nama nema druge alternative nego zajedno živjeti”.

“Zato nam je zajedno voditi dijalog i uvažavati jedni druge i tražiti put suradnje. Već smo imali osobni razgovor i tom prigodom dobio sam uvjeravanje na spremnost za suradnju sa strane novog reisa (Huseina ef. Kavazovića, nap. a.). To me posebno veseli. Također je došao novi član u naše Međureligijsko vijeće, vladika iz Trebinja, odnosno Mostara. Nadam se da ćemo obnovljenim elanom uznastojati utjecati u javnost s načelima vjere i morala”, rekao je Puljić.

Od novog reisa-ul-uleme Islamske zajednice u BiH očekuje “otvorenost za suradnju i ustrajni razgovor u traženju rješenja”.

“Očekujem još da uvažavamo jedni druge jer smo tu pod ‘istom kapom nebeskom’. Ako iz onoga što vjerujemo budemo nastojali izgrađivati i javno mnijenje, unijet ćemo više pozitivne energije, a to narod i Bog od nas očekuju”, naglasio je on.

Zadnjih mjeseci špekuliralo se mnogo i u vezi s konačnim priznanjem Međugorja te da bi, navodno, odluku o priznanju Međugorja uskoro trebao priopćiti sam papa Benedikt XVI. Štoviše, neki francuski mediji su se pozivali i na izjave kardinala Puljića u vezi s ovim pitanjem, a što su, opet, prenosili i neki mediji u Hrvatskoj. Pitali smo kardinala Puljića ima li istine u navedenim informacijama o skorom priznanju Međugorja?

“Nikada nisam davao medijima izjave takve naravi o fenomenu u Međugorju. Nepošteno je od pojedinih medija da se pozivaju na ono što nisam izjavio. Komisija je još i te kako u radnoj fazi te nikakvi prijedlozi nisu još poslani Kongregaciji za nauk vjere, koja će onda proslijediti Svetom Ocu Benediktu XVI. Crkva se ne žuri, nego sve to ozbiljno studira”, tvrdi Puljić.

Kardinal Puljić iznio je svoj stav o širenju utjecaja Republike Turske na prostore Balkana te nastojanja te zemlje da politikom mira pokuša donijeti mir u ovaj dio svijeta.

“Vanjska politika jedne države uvijek mora poštivati neovisnost i identitet druge države. To ne vrijedi samo za Republiku Tursku, nego za sve države. A kada je u pitanju suradnja, na to su pozvane sve zemlje dobre volje koje mogu pomoći razvoju, gospodarskom i svakom drugom ove napaćene zemlje. Nijedna zemlja nije dovoljna sama sebi. Svi smo mi upućeni jedni na druge. Jako je važno voditi računa i o povijesnim stvarima, koje mogu opteretiti, ako nisu nikad elaborirane do kraja”, zaključio je Puljić.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura