Ministri novčarstva Eurozone, kojima su se pridružili i kolege iz ostalih država članica, jednoglasno su u noći na utorak odobrili Portugalu 78 milijarda eura kroz tri godine za izvlačenje zemlje iz dugova. Tu će se svotu jednakim dijelovima prikupiti iz Europskoga fonda za novčarsku postojanost (EFSF), u koji uplaćuju države članice Eurozone, iz sredstava kojima upravlja Europska komisija, te iz Međunarodnoga monetarnoga fonda. Portugal je treća zemlja kojoj je odobrena takva pomoć, nakon 110 milijarda eura Grčkoj i 85 milijarda Irskoj.
Temelj za takvu odluku je “zahtjevan ali vjerodostojan” program fiskalnih prilagodba koji je portugalska vlada dogovorila s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom (ECB) i Međunarodnim monetarnim fondom. Program obuhvaća preobrazbu zdravstvenoga i pravosudnoga sustava, tržišta rada i javnih usluga te brzu privatizaciju državnih udjela u tvrtkama. Ministri su također zatražili jačanje kapitalnih pričuva u portugalskim bankama.
Europski povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn ustvrdio je da će ova odluka pomoći “očuvati novčarsku postojanost u EU i utrti put konkurentnome gospodarstvu i gospodarskome rastu u Portugalu”.
Ministri su raspravljali i o nastavku pomoći Grčkoj, kojoj ona do sada odobrena neće biti dovoljna za izvlačenje iz dugova u koje ju je uvalila prethodna Karamanlisova vlada. Iako ministri službeno odbijaju mogućnost “preustroja” grčkoga duga, što bi uključilo brisanje jednoga njegova dijela, na stolu je, kako je rekao predsjedatelj eurozone luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, njegovo “ponovno profiliranje”. Taj bi izraz značio produljenje roka otplate uz manje kamate.
No, Njemačka takvu odluku uvjetuje prethodnim dobrovoljnim pristankom svih vjerovnika, a Rehn kaže da ona može doći na red tek nakon što grčka vlada privatizira državnu imovinu u vrijednosti od 50 milijarda eura. Nastavak rasprave očekuje se na lipanjskome sastanku.
Ministri su jednoglasno poduprli kandidaturu guvernera središnje Talijanske banke Maria Draghija za položaj sljedećega predsjednika ECB-a, kada Jeanu Claudeu Trichetu u listopadu istekne ukupno osmogodišnji mandat. Formalno Draghijevo imenovanje očekuje se 24. lipnja na samitu EU 27, ako ga prethodno na lipanjskome plenumu odobri i Europski parlament.
U utorak je na nastavku sastanka Vijeća EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) sudjelovala i hrvatska ministrica Martina Dalić.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
