Nakon nedavne pljačke novca u prijevozu UniCredit banke, koja se dogodila na području Gruda, stigle su ozbiljne optužbe iz MUP-a HNŽ-a, koji upozorava na velike propuste u osiguranju prijevoza novca koje proteklih godina vrše zaštitarske agencije. Uz to pojavile su i kritike prema kojima pojedine agencije zapošljavaju osobe sumnjive prošlosti, od kojih pojedinci imaju debele policijske dosjee.

Različiti propisi

Kao i većina priča u BiH, i ova je završila s politikantstvom uz konstataciju da je glavni krivac nepostojanje krovnog zakona. Podsjećanja radi, usvajanje krovnog zakona o radu zaštitarskih tvrtki navodi na obvezu iz dokumenta pod nazivom “Europsko partnerstvo“. Međutim, krovni zakon o radu zaštitarskih tvrtki nikada nije donesen, ali se također postavlja i pitanje koliko bi njegovo donošenje podiglo razinu učinkovitosti ovih agencija. Prema mišljenju pojedinih šefova zaštitarskih agencija iz obaju bh. entiteta, krovni zakon bi malo toga promijenio. Naime, zaštitarske agencije u oba bh. entiteta rade po različitim propisima. Također, u ovom trenutku nema nikakvih relevantnih informacija koje bi nagovijestile kako bi se u skoro vrijeme mogle dogoditi neke promjene vezane uz pravnu regulativu ovih agencija. Konkretno, za uvođenje reda u ovoj oblasti potreban je zakon o zaštitarskim agencijama na državnoj razini na temelju kojeg bi se, ako ništa drugo, barem uspostavio jedinstven registar zaštitarskih agencija. Isto tako, zakonom bi se propisali i uvjeti prema kojima bi se izdavali certifikati, vršila kontrola i onemogućila svaka zloporaba vezana uz djelovanje spomenutih agencija, posebice zapošljavanje osoba s kriminalnom prošlošću.

Skoro 200 agencija

Prema relevantnim podacima koji su objavljeni u studiji Centra za sigurnosne studije BiH, u ovoj zemlji trenutno djeluje 169 zaštitarskih agencija, od koji je 121 registrirana na prostoru Federacije i u kojima je zaposleno 4.200 osoba certificiranih za pružanje usluga zaštite imovine i osoba. U usporedbi sa zemljama EU-a, gdje djeluje oko 27.000 privatnih sigurnosnih kompanija, uz omjer jedan zaštitar na 500 stanovnika, taj omjer u BiH iznosi jedan zaštitar na 1.000 stanovnika. Podsjetimo, zakonom na razini BIH, a nacrt je pripremilo državno Ministarstvo sigurnosti i dostavilo ga Vijeću ministara, još uvije nije precizirano tko su i koje kvalifikacije moraju imati osobe koje se bave ovom djelatnošću. Također, još uvijek nije određen ni način njihova rada, tako da se može s pravom tvrditi da zaštitarske agencije trenutno djeluju u pravnom kaosu u Bosni i Hercegovini.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’