Manje od pola godine nakon što su preuzeli vlast u Federaciji BiH, platformaši su se našli u krizi koja je, prije svega, rezultat beskrupulozne politike SDP-a. Zahtjev HSP-a da se, kako tvrde, preispita djelovanje platformaške vlasti, a posebno u pogledu prava Hrvata, pokazuje da i one stranke s hrvatskim predznakom koje su pristale na razne uloge u crveno-zelenoj koaliciji ne mogu više ignorirati bezbrojne primjere silovanja demokracije.
Borba samo za pozicije
Bez obzira kako današnji sastanak četiri platformaške stranke završio, jasno je da s ovakvim načinom rada ona neće moći dugo opstati. Umjesto obećanih reformi i prosperiteta, platformaši su vladavinu počeli masovnom sječom kadrova, posebice svega što je bilo hrvatsko iza koje je uslijedila borba za fotelje. Već tu se moglo primijetiti kako SDP zamišlja četverogodišnju vladavinu, jer su sebi prigrabili većinu atraktivnih pozicija, a svojim koalicijskim partnerima prepustili mrvice oko kojih se oni već mjesecima svađaju unutar vlastitih redova. Uostalom, aktualni sukob u HSP-u, ali i SDA značajnim dijelom je posljedica upravo nedostatka pozicija za zbrinjavanje svih zainteresiranih stranačkih kadrova. Od toga kojoj će stranci pripasti koliko mjesta, pokazalo se i važnim čiji će brat, suprug ili prijatelj zasjesti u nadzorni odbor javnih poduzeća. Nepotizam u Federaciji danas cvjeta i skoro da nema institucije ili javnog poduzeća u kojem nema primjera rođačkih imenovanja. Stručnost i kvalifikacije kandidata koji se preko noći postavljaju u javna poduzeća i institucije vlasti pokazali su se potpuno nevažnim u cijeloj priči. Usporedo s rođačkim kadroviranjem i rušenjem Hrvata, nova federalna vlast krenula je i u potpuno ovladavanje javnim poduzećima kroz promjenu načina upravljanja njima. Najbolji primjer je famozna uredba o vršenju ovlasti tijela Federacije BiH u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala koja predviđa izmjenu statuta javnih poduzeća, i to tako da se omogući Vladi da ima zadnju riječ prilikom donošenja svih važnijih odluka. Apsolutna kontrola i upravljanje javnim poduzećima tako će se iz menadžmenta preseliti u političke okvire federalne Vlade. Ovakva odluka se formalno odnosi na sva poduzeća u kojima Federacija ima vlasnički udio, ali je ona donesena ponajviše zbog preuzimanja kontrole nad poduzećima koja djeluju na prostorima s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Centralizacija moći
Riječ je o klasičnom pokušaju centralizacije moći i novca u Sarajevu, što podsjeća na ponašanje srbijanske političke vrhuške osamdesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji. Služeći se sličnim igrama, Slobodan Milošević je u predvečerje Jugoslavije nastojao dodatno centralizirati vlast i novac u Beogradu, prepuštajući ostalim republikama tek mrvice kolača. Ovakva praksa platformaške vlasti stvara sve veći animozitet izvan Sarajeva, a posebno među Hrvatima koji se osjećaju politički marginaliziranima u Federaciji BiH, a sudeći prema praksi u prethodnih pola godine, i opravdano. Utjecaj „hrvatskih“ partnera u vlasti očito nije dovoljan kako bi se zaustavila ovakva politika.
...nažalost Hrvati u BIH imaju pravo napustiti svoja ognjišta kreniti u iseljeništvo tek u tom slučaju će im ona dva druga naroda pomoći, kad dođu npr. uHrvatsku drže se zajedno kako bi trebali u BIH pritom nikakav kriminal im nije nepoznanic.