Skoro u isto vrijeme platformaška vlast na federalnoj i županijskoj razini donijela je dvije potpuno oprečne odluke. Prvo je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH podržan prijedlog izmjena Zakona o cestama FBiH kojim je, između ostalog, predviđeno smanjenje broja članova nadzornih odbora poduzeća koja upravljaju cestama. Ovim izmjenama planirano je da nadzorni odbori upravljača cestama imaju pet članova, umjesto dosadašnjih sedam, čime će, kako tvrde u federalnoj Vladi, biti ostvarene uštede, ali i povećana efikasnost.
Tvrdi se kako je dosadašnja praksa bila da članovi nadzornih odbora budu birani iz određenih ministarstava, što nije bilo jamstvo da je riječ o stručnjacima iz oblasti prometne infrastrukture, dok će izmjene ovog zakona omogućiti angažiranje kvalitetnih i stručnih kadrova i pojednostaviti proceduru njihovog izbora.
Suprotan prijedlog
Iako su zastupnici iz dva HDZ-a, ali i nekih drugih stranaka, bili protiv ovakvog prijedloga, on je platformaškim glasovima, ipak, usvojen.
Takav potez bi se i mogao braniti da u Skupštini Županije Sarajevo, gdje vlada ista koalicija, dan ranije nije usvojen potpuno suprotan prijedlog. Naime, dok federalna vlada zbog navodne štednje i efikasnosti smanjuje broj članova u nadzornim odborima, platformaška vlast na županijskoj razini u Sarajevu donosi odluku o povećanju broja članova skupština javnih poduzeća, uz skoro istovjetno objašnjenje kao na federalnoj razini.
Premda je u slučaju Federacije riječ o članovima nadzornih odbora, a u županiji o članovima skupština javnih poduzeća, obje odluke odnose se na broj predstavnika vlasti koji će na određeni način odlučivati o radu javnih poduzeća. Platfotrmaška vlast u Županiji Sarajevo svoj je prijedlog o povećanju broja članova skupština javnih poduzeća branila riječima da će se tako povećati efikasnost u radu poduzeća i stvoriti „funkcionalne upravljačke strukture“. Ovakvo objašnjenje skoro da je prepisano od federalne Vlade, ali ostaje nejasno kako se efikasnost i funkcionalnost na jednoj razini vlasti postiže smanjenjem broja članova, a na drugoj povećanjem.
Ostvarivanje ušteda
Što više, platformaški zastupnici u Parlamentu FBiH objašnjavali su kako se smanjenjem broja članova nadzornih odbora ostvaruju uštede, dok su njihove kolege u županijskom parlamentu tvrdili da dodatni novac za nove članove skupština javnih poduzeća predstavlja „investiciju“. Kada se razgrnu sve fraze ostaje razvidno da je u oba slučaja riječ o pokušaju da se dodatno pojača kontrola nad javnim poduzećima i zbrinu podobni stranački kadrovi. Ista je stvar i s nedavno donesenom uredbom kojom Vlada FBiH pokazuje kako ne štuje niti zakon jer se uredbu o tome da je njena zadnja riječ pri donošenju svih odluka u javnim poduzećima stavljena iznad zakona. Posebice se kontrola koju želi vlast u fbiH preuzeti odnosi na županije s hrvatskom većinom. Novac namijenjen za izgradnju magistralnih cesta i posao dodijeljen hercegovačkim tvrtkama se preusmjerava u Sarajevo, članovi nadzornih odbora se smjenjuju i postavljaju novi, stranački podobni nad kojima kontrolu ima Sarajevo.
