Bosna i Hercegovina do 2015. godine planira udvostručiti broj mladih ljudi koji upisuju fakultete. Ovaj ambiciozan plan zacrtan u strategiji razvoja obrazovanja, unaprijed je osuđen na propast. Trenutačno BiH nema pouzdane podatke, ali se procjenuje da tek oko sedam posto građana ima više ili visoko obrazovanje, što je znatno ispod europskih standarda. To je čak trostruko manje nego u Sloveniji, a dvostruko ispod postotka visokoobrazovanih stanovnika susjedne Hrvatske. Osim tradicije, u prilog nam ne idu niti trenutačni pokazatelji o broju mladih ljudi koji studiraju. Između 15 i 20 posto mladih koji završe srednju školu odlučuju se na nastavak školovanja, a bh. vlasti planiraju da se taj broj do 2015. godine podigne na 32 posto.

Nema kapaciteta

Od toga nema ništa, jer postoje objektivne zapreke za realizaciju tako ambicioznih ciljeva. Naime, BiH nema dovoljno smještajnih i kadrovskih kapaciteta za visoko obrazovanje. Trenutačno imamo ukupno 40 visokoškolskih ustanova, od čega je 30 privatnih, uglavnom viših škola. Broj studenata je oko 140 tisuća i to je, čini se, maksimum koji bh. fakulteti mogu primiti u ovom trenutku.

Rade na dva mjesta

Službeno mi imamo oko 5.000 članova akademskog osoblja, a stvarni broj je oko 4.000, jer mnoga sveučilišta prijavljuju kadrove koji su angažirani i na drugim sveučilištima. -Nemoguće je povećati značajnije broj studenata, jer nemamo dovoljno kapaciteta. Potrebne su milijunske investicije, uključujući i investicije u kadrove, a poznato je da je to dugoročna investicija. Potrebno je više godina da bi se proizveo jedan doktor znanosti. Jasno je da trebamo te investicije, ali one nigdje nisu planirane. Prostorne i kadrovske investicije su preduvjet. Neophodno je povećati broj studenata, ali to nije moguće za četiri godine, a ni za 15, ako ne uslijede velike investicije. Na žalost, ni privatni sektor nije donio investicije, kaže Boris Ćurković, zamjenik ravnatelja Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u BiH. Zbog toga se može očekivati daljnja stagnacija, ako ne i nazadovanje po ovom pitanju.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura