Strukovne škole koje su nositelji gospodarstva u mnogim zemljama, u Bosni i Hercegovini još traže svoje mjesto pod suncem. Reforma srednjeg strukovnog obrazovanja, koja se uglavnom vodila kroz razne projekte međunarodne zajednice, među kojima je i EU VET program, koji je u BiH djelovao više od deset godina, ostavio je traga, ali nije postao održiv. Kolika je važnost ovog projekta, najbolje pokazuje podatak da više od polovice učenika pohađa jednu od četverogodišnjih tehničkih škola te još četvrtina trogodišnje strukovne škole.
Industrija i obrtništvo
I sustav strukovnog odgoja i obrazovanja u HN županiji, koji nastavni plan i program izvode na hrvatskom jeziku, ne odudaraju značajno od prosjeka u BiH. Naime, ove školske godine broj učenika u ovoj vrsti obrazovanja obuhvaća 71,5% ukupne srednjoškolske populacije, odnosno 3.975 učenika u 13 škola. Prema podacima preuzetim iz Zavoda za školstvo Mostar, trogodišnji program za zanimanja u industriji i obrtništvu, u 10 obrazovnih programa, pohađa 1023 učenika, što je 25,7% ukupnog broja učenika strukovnog obrazovanja, odnosno 18,4% ukupne srednjoškolske populacije.
Polovica tehničara
Daleko veći broj učenika je odabrao četverogodišnji program tehničkog i njima sličnog usmjerenja. Tako je u 12 obrazovnih programa upisano 2.952 učenika, što je 74,3 posto ukupnog broja učenika strukovnog obrazovanja, odnosno 53,1 posto ukupne srednjoškolske populacije.
Prema istraživanjima koje je u šestom broja časopisa Škola obavio prof. Boris Krešić, u prošloj, 2009. godini program jednog od četverogodišnjih škola (A program) završilo je 643 učenika, program tregodišnjeg zanimanja 352 učenika, od čega B program 147 učenika i C program 205 učenika.
U strukovnim školama u HNŽ-a, koje izvode nastavu po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, u 2009. godini vodeći broj u programu A zauzimaju ekonomisti 898 i medicinski tehničari 229, a u programu B i C prodavači 343, automehaničari 311, frizeri 253, kuhari 209 itd., naveo je u svojo ispitivanju prof. Krešić.
