SIGURNA KUĆA

Najprisutnije je nasilje u početku, prvih godina braka

\'IPL-PULA  NASILJE NAD ZENAMA OSNIVA SE SIGURNA KUCA U PULI FOTO DUSKO MARUSIC UZ vesne brnabic\'
Ilustracija
11.04.2011.
u 08:45

Ispovijesti i priče žena i djece koji su spoznali što znači obiteljsko nasilje, zlostavljanje i nakon toga pobjegli...

Slučaj žene H.N. koja je do rata imala divan brak, a tijekom i nakon rata pakao od života, zbog izbjeglištva, zorno otkriva strahote zlostavljanja u obitelji. - Danima sam ležala u krevetu, jer me svaka kost boljela od njegovih udaraca. Plakala sam, a svojoj djeci nisam govorila ništa, iako su shvatili što mi se događa. Nekoliko dana kasnije suprug me je ponovno istukao, a ja više nisam mogla to trpjeti. Spremila sam djecu i otišla.

Zlostavljanja neizdrživa

Obratila sam se policiji za pomoć i oni su me smjestili u ustanovu za zbrinjavanje zlostavljanih osoba zajedno s djecom. Bila sam smještena u Sigurnoj kući i odmah uključena na tretman ustanove, a djeca su uključena u proces redovitog školovanja. Teško, teško sam se adaptirala na uvjete života u kolektivu, dok su djeca drukčije reagirala. H.N. se na kraju odlučila razvesti, a nakon napuštanja Sigurne kuće zaposlila se u jednoj tvrtki gdje i danas radi te se s djecom ekonomski osamostalila. - Sudbine žena smještenih u Sigurnoj kući su različite, a nasilje u obitelji ne događa se samo u malim sredinama kao u slučaju H.N., već i u velikim gradovima. O tome svjedoči slučaj Sarajke M.N. koja je zasnovala bračnu zajednicu 1998. godine. Nasilje u obitelji osjetila je još kao dijete jer je otac fizički i psihički maltretirao njezinu majku, a pamti i trenutke kada je otac tukao i nju. No, stupanjem u brak u koji je ušla s ljubavlju, promjeno joj je život iz temelja. - Kada sam ušla u brak, ubrzo sam se uvjerila da to nije čovjek kojeg sam zavoljela i udala se za njega, otkriva M.N. - Trpjela sam udarce i vrijeđanja danima, a nikada nisam znala razlog zašto me tuče. Jedne noći kada je došao nadrogiran, pretukao je i mene i dijete, nakon čega je po pozivu susjeda intervenirala i policija, priča nam ova Sarajka. Prebačena je s djetetom u bolnicu gdje su se liječnici borili za njezin život. Imala je teške ozljede glave, dok je dijete bilo izvan životne opasnosti. Nakon bolnice M.N. je s djetetom smještena u Sigurnu kuću.

Za ovu ustanovu nije znala da postoji, a kada je smještena, kazala je: - Da sam znala da ovo postoji, davno bih potražila pomoć, jer moj brak je bio pakao. Upravo, ono najbolnije jesu ispovijesti i priče žena koje su zbog zlostavljanja spas našle u Sigurnoj kući. Večernjakovi novinari posjetili su ovaj objekt koji se nalazi u jednom djelu Sarajeva te upoznali žrtve koje su u ovoj kući našle spas od nasilnika. Sigurna kuća djeluje na području Sarajevske županije, a njezin smještajni kapacitet je za 25 osoba, za deset žena i 15 djece. S korisnicima se provodi kompletan psihosocijalni tretman koji uključuje individualnu terapiju, skupnu terapiju, suport terapiju, edukativnu te radno-okupacijsku terapiju. Psihosocijalni tretman s korisnicima provodi psiho socijalni tim, specijalist traumatske psihologije, dječji neuropsihijatar, socijalni radnik, a dežurstvo je 24 sata.

Žrtve i tužne priče

Prijam korisnika u Sigurnu kuću vrši se u koordinaciji i uz asistenciju nadležnih službi koje izravno rade na rješavanju problematike nasilja u obitelji. U okviru ove ustanove djeluje i „Sklonište za djevojke“, u kojem su smještene djevojke u dobi od 12 do 18 i više godina, koje su postale žrtve obiteljskog nasilja, incesta, trgovine ljudima i drugih oblika nasilja od trećih osoba. Kada su u pitanju žrtve trgovine ljudima, najčešće se radi o mladim djevojkama starosti od 14 do 18 godina, državljankama BiH. Kapacitet smještaja u “Skloništu za djevojke” je 10 osoba. Prema podacima, od ukupno 384 žene koje su smještene u Sigurnu kuću od 2000. do 2009. godine, najčešći oblici njihova zlostavljanja bili su fizičko i emocionalno. Rijetko se događalo da je samo jedan oblik zlostavljanja, iako se nekoliko štićenica izjasnilo da su doživjele „samo“ fizičko ili seksualno zlostavljanje. Nevladina organizacija Fondacija lokalne demokracije Sarajevo, ranije poznata kako “Ambasada lokalne demokracije Barcelona” prije 11 godina prioritet svog djelovanja podredila je projektima zaštite i promocije ljudskih prava i sloboda s posebnim naglaskom na prava žena i djece na život bez nasilja. Proveden je projekt “Snaga je u tebi”, a u okviru istog djeluje projekt „Sigurna kuća“.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?