Kandidata HDZ-a BiH za predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Denisa Lasića čeka težak zadatak. Nasljeđuje kolaps. Potop u gospodarstvu, javnim službama, uništene institucije kulture i zbrisani javni mediji na hrvatskom jeziku te enormno visok broj zaposlenih po rođačkim i stranačkim linijama u županijskoj upravi. Lasić navodi kako bi nova vlada trebala biti formirana do konca svibnja te da su, unatoč opstrukcijama, održani razgovori s predstavnicima potencijalnih koalicijskih partnera.

Što je plod tih razgovora. Tko bi mogao biti u vladajućoj koaliciji?

S hrvatske stranke to bi trebali biti dva HDZ-a, a s bošnjačke političke scene vjerojatno Savez za bolju budućnost i SDA. No vrata nisu zatvorena nikome. Mi nećemo voditi politiku isključivosti jer je naš politički put - put dijaloga i razgovora. Tako da u tu kombinaciju lako mogu ući i SBiH i SDP. Važno je reći da Hrvati u HNŽ-u ne mogu sami konstituirati vlast s obzirom na to da je riječ o županiji s posebnim režimom.

Je li to pomalo nemoguća koalicija s obzirom na zategnute odnose između dva HDZ-a s jedne i platformaša iz SDA s druge strane, ali i loših odnosa između SDA i SBB-a?

Do koalicije mora doći. Morat će se narušiti koalicijski sporazumi s viših razina. Sitničarski interesi će morati biti gurnuti po strani, a spomenuta opcija je za sada najrealnija. Mislim da su svi svjesni da treba zasukati rukave. Nama su potrebni kvalitetni ljudi bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. To nije demagogija. To je suština moga političkog djelovanja. Problemi s viših razina ne bi se trebali prelijevati na županijsku razinu. No moram reći da su županijski predstavnici SDA i SDP-a svjesni nepravde na federalnoj razini.

Oni su vam to kazali ili je to vaš osobni zaključak?

Rekli su mi to u neformalnim razgovorima. Nakon svega što se dogodilo na federalnoj razini, često čujem tu priču. Svi se slažu, pa i oni, da to nije dobra poruka.

Koliko je onda realno da u vlast uđe i SDP s obzirom na to da u toj stranci navode da su im prihvatljiva načela koja ste ponudili za konstituiranje vlasti?

SDP ovaj put ima pet zastupnika. Na naša načela nisu imali posebnih primjedbi. Čak su u nekoliko navrata poslali signal i putem medija da bi željeli biti dio buduće vlasti. Uskoro ćemo obaviti razgovore i s predstavnicima Županijskoga odbora SDP-a pa ćemo vidjeti. Ne želim ništa prejudicirati.

Stječe se dojam da se bošnjačkim strankama ne žuri s formiranjem vlasti u HNŽ-u. Znači li to da im odgovara aktualna jalova vlada u tehničkom mandatu?

Osjeća se to sve više. Jedno vrijeme te kritike su bile uperene prema HDZ-ovima. Ali evo vidimo gdje je problem. To se ipak razotkriva. Osjeća se da bošnjačka politička scena nije toliko zagrijana za brzu uspostavu vlasti. Vjerojatno su to naputci s viših razina. Naši građani zaista više ne mogu čekati. Županija je doslovno u kolapsu i potrebne su hitne mjere za njezin spas, to jest za kvalitetniji život svakog njezina građanina.

Hoće li biti ispunjena dva uvjeta HDZ-a, a to su premijerska pozicija i Ministarstvo prosvjete?

To je ipak medijski prenapuhana priča. Nemamo mi nikakve posebne uvjete. Naše namjere su čiste. Dakako, posve je razumljivo da premijerska pozicija pripadne stranci koja ima najviše glasova i najviše mandata. Mislim da to nije nikome sporno i to je neupitno. S druge strane, Ministarstvo obrazovanja je za Hrvate od suštinskog značaja zbog osjetljivosti institucija kulture, medija, prosvjete i visokog obrazovanja. Ne vjerujem da bi nešto takvo moglo smetati bošnjačkim strankama.

Ako ipak bude problema, može li doći do podjele Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta na dva dijela?

Nipošto! To bi bio posve pogrešan pristup. HDZ BiH se zalaže za smanjenje broja ministarstava, a ne stvaranja novih ministarstava koji bi išli preko leđa ionako opterećenih građana. Naš prijedlog će biti da smanjimo broj ministarstava s 11 na 10. Moramo smanjiti prekomjerni broj zaposlenih u županijskoj upravi. Županijski proračun, slabašno gospodarstvo ne mogu više izdržavati ovoliki broj ministara, ministarstva, savjetnika i raznih drugih zaposlenika. Prekomjeran broj zaposlenih u administraciji jednostavno pojede novac koji bi trebao biti namijenjen za pokretanje proizvodnje, javne medije i kulturu. Uz to, broj od deset ministarstava je način da bi se došlo do ustavne vlade. To bi možda moglo biti Ministarstvo prometa.

Malo je neobično razgovarati s nekim tko će biti predsjednik vlade, a da u prvi plan ističe proizvodnju i stvaranje nove vrijednosti. To je potpuno atipično za bh. političku scenu!?

Držim da bi to moralo biti pravilo. Neka se napokon svatko u ovoj zemlji počne baviti svojim poslom. Molim vas, što nam preostaje ako ne ulaganje u proizvodnju i stvaranje nove vrijednosti? Što mislite kako će se puniti proračun? Od čega će ljudi živjeti?

Ova zemlja i sve razine vlasti su pod izdisajem upravo zbog toga što nitko ne stvara i ne potiče stvaranje nove vrijednosti. Svi bi trgovali i otvarali ugostiteljske objekte. Ne može se gospodarstvo naše županije na tome bazirati. Nemam ništa protiv tih djelatnosti, dapače, no nas iz ove duboke gospodarske krize može izvući samo proizvodnja. To će biti moj prioritet. A za tu i takvu politiku dobio sam bezrezervnu potporu stranke koja me je kandidirala.

No unatoč optimizmu, kako ćete se kao premijer HNŽ-a odnositi prema skupini stranka koja se u javnosti predstavlja kao Vlada Federacije BiH?

Nećemo dopustiti da se problemi s viših razina prelijevaju na županijsku razinu. Bezvlašće i kaos u županijama ponajmanje odgovaraju Hrvatima u BiH. Ukoliko se zadrži sadašnja nelegalna i nelegitimna situacija, mi prema njima nemamo nikakvu obvezu. To nije federalna vlast. Nećemo imati nikakav odnos prema toj skupini ljudi.

No oni ipak sjede u ministarskim foteljama i raspolažu novcem!?

Pa fotelje i jesu jedini motiv. Mislili su i ući u neka poduzeća kojima je federalna Vlada vlasnik. Crtaju kadrovske križaljke tko će u koje poduzeće i javno se time hvale. To je nepojmljiva i još neviđena situacija u demokratskom svijetu. Žele od ovoga društva, koje je onako konfuzno i potpuno nesređeno, napraviti nekakav partitokratski sustav. Da i druge stranke, pa i mi smo imali takvih problema i bolesti, ali ovo što se trenutačno radi je bez presedana. Ovo prerasta u epidemiju. Tu poglavito mislim na minorne hrvatske političke opcije koje su postale privjesak hegemonističkoj politici dijela bošnjačkih stranaka.

Mijenjaju li se obveze županijskih premijera nakon osnivanja Glavnoga vijeća i sjednice Hrvatskoga narodnog sabora?

Prema zaključcima HNS-a, u tijeku je formiranje Glavnoga vijeća koje će dati smjernice političkim čimbenicima, pa tako i premijerima županija s hrvatskom većinom kako se ponašati u sljedećem razdoblju. HNŽ je mješovita županija pa je tu stanje malo specifičnije. No moram naglasiti da nećemo ništa uraditi što bi moglo naškoditi bilo kome u HNŽ-u. To nije naš stil političkog djelovanja.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”