Bosanskohercegovačka diplomacija uz mnogo napora i poteškoća obavlja zahtjevnu ulogu nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Uz vrlo skromnu i nerazvijenu diplomatsku mrežu, najveći problem je nedostatak odgovarajućih kadrova u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova u Sarajevu.
Nedostaje kadrova
U skoro svim odsjecima unutar Ministarstva nedostaje po nekoliko kadrova, a za obavljanje poslova u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda najveće poteškoće stvara to što su već godinama u pojedinim odsjecima zaduženim za “pokrivanje” međunarodnih organizacija i prekooceanskih zemalja. Upravo ova tijela unutar Ministarstva vanjskih poslova BiH svojim radom trebaju nadomjestiti nedostatak diplomatskih kadrova na terenu jer BiH nema alternativnih načina prikupljanja važnih podataka sa svih kriznih žarišta u svijetu o kojima se raspravlja na sjednicama Vijeća sigurnosti. Nažalost, tek ovih dana se poduzimaju određene aktivnosti na kadrovskoj popuni 14 upražnjenih radnih mjesta u sjedištu MVP-a, uključujući i mjesta tajnika u Odsjeku za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Japan i Oceaniju i Odsjeku za Ujedinjene narode, međunarodne organizacije i mirovne operacije. Budući da je javni natječaj za ove pozicije tek raspisan, nije realno očekivati da prije jeseni upražnjena radna mjesta u Ministarstvu vanjskih poslova BiH budu popunjena. Veliki problem predstavlja i “pokrivenost” Afrike i Azije, kontinenata o čijim problemima se najviše raspravlja u Vijeću sigurnosti. U sjedištu Ministarstva vanjskih poslova BiH u Sarajevu postoji Odsjek za Aziju i Afriku, u kojem je angažirano ukupno šestero ljudi, ukljujučujući i diplomata koji rukovodi odsjekom.
Koristiti informacije
Teško je očekivati da ovako strukturiran Odsjek za Aziju i Afriku može biti odgovarajuća logistika stalnoj misiji BiH pri Ujedinjenim narodima na pitanjima koja se tiču kriznih područja na ovim kontinentima. Zbog toga bosanskohercegovačka misija pri Ujedinjenih naroda mora koristiti skoro isključivo informacije drugih članica Vijeća sigurnosti.
