Najave o mogućem imenovanju posebnog izaslanika Europske unije za zapadni Balkan postaju sve ozbiljnije, a navodno bi se konačna odluka o tome mogla donijeti ubrzo nakon konferencije ministara vanjskih poslova država članica Europske unije i zemalja regije. Svjesni značaja ove funkcije, u Bruxellesu i vodećim zemljama Europske unije žele osobu koja odlično poznaje probleme i odnose u regiji. Kao najozbiljniji kandidati za tu novu funkciju spominju se bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH, Miroslav Lajčak i Paddy Ashdown.
Budući posebni izaslanik za zapadni Balkan zastupao bi na tom mjestu Vijeće EU-a, što znači da bi bio dio aparata visoke povjerenice za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, koja će ga vjerojatno službeno i imenovati. Ashdown, koji je već pomalo zaboravljen, iznenada je dobio na političkoj težini i to prvenstveno zahvaljujući ulasku njegovih liberala u novu britansku vladu. Ipak, i u Londonu i u Bruxellesu su svjesni da bi njegov povratak na Balkan bio rizičan potez, posebno imajući u vidu animozitet koji prema njemu pokazuju lideri u Republici Srpskoj, ali i Srbiji.
Teško je vjerovati da bi Ashdown bio prihvaćen kao neovisni medijator u Beogradu i Banja Luci. Pretjerano mu nisu skloni ni bh. Hrvati, ponajprije što za vrijeme svog mandata u BiH nije pokazao dovoljno senzibiliteta za njihovu ustavnu poziciju. U BiH je Ashdown ostao upamćen po robusnoj politici, za kakvu danas nema baš previše prostora. S druge strane, aktualni šef slovačke diplomacije vodio je jednu noviju i jasniju politiku, u čijem je središtu bio pokušaj poticanja unutarnjeg dijaloga među političkim liderima i dogovora među predstavnicima konstitutivnih naroda.
Zbog insistiranja na unutarnjem dogovoru i objektivnog odnosa prema svim stranama na Balkanu, Lajčak bi bio neusporedivo pogodniji izbor Europske unije. Lajčak je tijekom mandata u BiH pokazao da svojim osobnim autoritetom i političkim znanjem može nadomjestiti sve ranije učinjene pogrešne korake svojih prethodnika. Miroslav Lajčak bio bi dobro rješenje i zbog pregovora o ustavnim promjenama koje BiH očekuju nakon izbora u listopadu.
Njegova posrednička iskustva iz Crne Gore, aktivna uloga u rješavanju konflikta na Kosovu i uspješno balansiranje među politički suprotstavljenim bh. stranama, snažni su argumenti za Lajčakov povratak na Balkan.
