Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme mnogo robe povučeno s bh. tržišta zbog sumnjive kvalitete, kao što su to bila dječja kolica, štedne žarulje, kosilice za travu, igračke za djecu, kroksice i mnogi drugi. Zemlje EU, ali i druge, mogu plasirati svoje proizvode na tržište BiH manje kvalitete nego u drugim državama.
Za prehranu neoprostivo
Takve proizvode bi i nekako mogli oprostiti trgovačkom lobiju, no nikako uvoz hrane sumnjive kvalitete, koji izravno ugrožava zdravlje ljudi. Tako primjerice, voće i povrće koje se ne može plasirati ni u jednu europsku zemlju, gdje se baca u otpad, bez problema se uvozi u BiH i, prema riječima bh. poljoprivrednika, besramno prodaje bh. građanima. U BiH se u prodaji nalazi piletina puna hormona i sumnjive kvalitete, uvezena iz Brazila, Argentine ili Turske, čije je konzumiranje opasno po zdravlje ljudi. Ovo tvrde domaći proizvođači piletine, dodajući da se najčešće radi o mesu treće ili četvrte klase kvalitete, koja se reciklira nakon čega se dodaju razni sastojci koji poboljšavaju izgled, okus i miris mesa, nakon čega se dalje preprodaje. Imamo i uvoz sumnjivog mlijeka iz Afrike, voća i povrća iz Turske i Kine, ribe iz Japana i tko zna čega i odakle sve siže. Veliki broj bh. pučanstva i ne znaju kakvu hranu jedu i krive za to uvoznike i trgovce, koji u utrci za što većim profitom na svjetskoj tržnici često kupuju najjeftinije proizvode sumnjive kvalitete i plasiraju na ovdašnje tržište. Obesparenom puku važno je da se što manje plati, jer za skuplje, jednostavno nema novca.
- Kupio sam nedavno kobasice, piše domaća, i platio ih 3,50 KM po kilogramu? Znadem da se po toj cijeni ne može napraviti dobra kobasica, ali za ručak su bile kobasice - objašnjava umirovljenik, precizno iznoseći gdje je najjeftinija piletina, gdje voće, gdje opet povrće, doduše koje je već u raspadanju, i tako redom- naglašavajući kako redovito prati gdje je u gradu najjeftinije. Za kvalitetu ne pita, to čini tek manji broj građana. Uvoznici ne razmišljaju o tome kakve su kvalitete proizvodi i jesu li štetni za ljudsko zdravlje. Ne pitaju se ima li u mesu koje svakodnevno prodaju tragova genetski modificiranih koncentrata… Ne zanima ih ni to što kupcima na trpezu serviraju piletinu koja je na nekim farmama uzgojena za samo tri tjedna, iako ti pilići često ne mogu stajati na nogama i nositi vlastitu težinu. Ako nam trgovci ponude, na primjer, salamu tešku 400 grama za samo dvije marke, teško je povjerovati da je ona napravljena od kvalitetnog mesa. Prije će biti da je od raznog domaćeg ili uvoznog klaoničkog otpada.
Kontrola na granici
Tako su inspektori za hranu iz Inspektorata RS-a u prvom polugodištu ove godine spriječili uvoz 136 tona neispravnih prehrambenih proizvoda. Od toga, 131 tona tih proizvoda je uništena, a nešto više od 4,6 tona vraćeno je proizvođačima. Uglavnom je riječ o mlijeku i mliječnim prerađevinama, mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, začinima i osvježavajućim pićima. Analizom tih proizvoda utvrđena je mikrobiološka i kemijska neispravnost, ili im je istekao rok upotrebe, a 30 kilograma hrane nije za ljudsku upotrebu.. Iako se svakodnevno povećava broj inspekcijskih kontrola – promakne po neka pošiljka neispravnih prehrambenih proizvoda.
