Sudionici preliminarnog istraživanja „smanjili su unos ultraprerađene hrane za više od 85 posto”, pa prijavili „umjerena do velika poboljšanja u tri mjere depresije”, priopćilo je sveučilište.
Testovi su „uspješno utvrdili provedivost ovog istraživanja u sklopu opsežnijeg ispitivanja”, rekao je Andrew Krystal, liječnik i profesor na odjelima za psihijatriju i bihevioralne znanosti i neurologiju pri Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu (UCSF), piše N1.
Rad objavljen u časopisu JAMA Psychiatry, izdanju Američke liječničke udruge (AMA), opisan je kao vjerojatno „prvi koji uspoređuje simptome osoba s depresijom prije i nakon što su svoju uobičajenu ultraprerađenu prehranu zamijenile zdravijom hranom”.
Članovi tima objasnili da su „potrebne daljnje studije” kako bi se procijenilo kako čimbenici poput „promjene u udjelu makronutrijenata”, primjerice šećera i masti, utječu na pacijente s depresijom, kao i kako se očituju razlike u unosu kalorija.
Znanstvenici su dodali da bi u budućim ispitivanjima trebalo procijeniti i utjecaj kontaminanata iz procesa prerade te mješavine aditiva, konzervansa, stabilizatora, umjetnih bojila i pojačivača okusa.
Osim što su praktična, brza za pripremu i često jeftinija od zdravijih opcija, ultraprerađena jela mogu potaknuti lučenje dopamina, koji se ponekad naziva hormonom zadovoljstva, istaknula je Nyasha Chagwedera s UCSF-a.
Iz toga proizlazi da bi brza hrana „mogla naštetiti vašim crijevima na načine koji se odražavaju na vaš mozak”, navodi Chagwedera.
Nalazi UCSF-a nadovezuju se na više znanstvenih radova koji ukazuju na povezanost zdravlja crijeva i mentalnog zdravlja, što zauzvrat sugerira da bi prehrana mogla biti čimbenik u tome kako se ljudi osjećaju i razmišljaju.
Otvori KEKS Pay
