Čime se zapravo hrane pilići na farmama za preradu pilećeg mesa, kako bi postigle brzi rast u roku od 5 do 7 tjedana? Pileća prsa se smatraju jednom od glavnih komponenti zdrave prehrane i dobrim izvorom proteina. U isto vrijeme, ima prilično nisku cijenu i lako se priprema. Međutim, jeftina piletina jedna je od „najprljavijih“ vrsti živinskog mesa.
Ako brinete o svom zdravlju, pažljivo pročitajte ovaj tekst kako biste saznali moguće rizike od čestih konzumacija industrijske piletine. Da bi smanjili troškove pilećeg filea, proizvođači moraju da smanje troškove ishrane pilića i ubrzaju njihov rast. Kao rezultat toga, koristi se jeftina hrana i agresivni preparati za brzo debljanje. U prosjeku, životni ciklus pilića na farmama za preradu živinskog mesa, je od 5 do 7 tjedana, nakon čega se oni šalju na preradu (dok seljaci piliće gaje do nekoliko godina prije klanja). Kemijsko izlaganje počinje prije pojave pileta. Ovo su različita dezinfekcijska sredstva kojima se izlaže jaje. Zatim se ono prevozi u rasplodnu radionicu, gdje se izlaže na milost i nemilost od konvencionalnih dezinfekcijskih sredstava pa do moćnih antibiotika i cjepiva. Cijepljenje pilića se po pravilu vrši grupnim postupkom uz pomoć aerosola ili se piju preparati s vodom. Teoretski, sva cjepiva imaju odgovarajuće sigurnosne certifikate za ptice i ljude. Ali opasnost leži u nepravilnoj upotrebi cjepiva, nekvalitetnoj grupi lijekova i nepripremljenosti pilića na imunizaciju. Šteta za ljude može se sastojati u nekvalitetnom mesu zaraženom bolestima uslijed cijepljenja i nepravilne upotrebe. Bolest jednog pileta može dovesti do smrti cjelokupnog uzgoja, zato se antibiotici daju u razmacima ali tijekom cijelog života pileta. Šteta koja se pritom nanosi je raznolika...
Prvo: konzumiranje takve piletine može poremetiti rad jetre, bubrega i probavnog trakta kod ljudi.
Drugo: alergični ljudi mogu doživjeti razne akutne reakcije. Ali je možda najopasnija ta redovna mikrodoza antibiotika. Ovo dovodi do pojave bakterija otpornih na antibiotike. Drugim riječima, ako osoba, na primer, dobije upalu pluća, onda antibiotici kojima se piletina hranila (a koju smo mi jeli) neće uticati na patogene. Što znači da ćemo postati imuni na antibiotike jer stalno primamo tu određenu dozu kroz meso koje jedemo. Također je veoma važno što pile jede. Pored posebno uvedenih aditiva, u hrani za piliće mogu da se nađu i pesticidi, ali i estrogen, ženski hormon koji povećava tjelesnu težinu kod pilića. Kod žena, višak ovog hormona može izazvati poremećaj mjesečnog ciklusa, a kod muškaraca neplodnost. Pored toga, redovna konzumacija mesa s hormonima može dovesti do smanjene proizvodnje vlastitih hormona, kožnih problema, alergijskih reakcija i smanjenog imuniteta. Djeca koja pate od seksualnog razvoja posebno su pogođena hormonskim suplementima i reproduktivna funkcija tijela se potom zaustavlja.
Zaključak:
Pilići koji se proizvode na farmama za preradu mesa, puna su hormona i ostalih tvari koja ubrzavaju njihov rast. Klaonice daju svoj doprinos, gdje se leševi pilića tretiraju dezinfekcijskim sredstvima. Ali istražiti svaki komad mesa nije moguć. Stoga, glavni kriterij za potrošače ostaje izgled i ukus pilećeg mesa. Ako možete, piliće kupujte kod seljaka koji ih hrane prirodnijom hranom, prenosi Krstarica.
Otvori KEKS Pay
