Svi se u životu suočavamo s različitim strahovima. Strah je emocija koja se javlja kada nekoga ili nešto procijenimo kao prijetnju za sebe. Mnogi strahovi, kako piše Mr. Anđela Zlatković, specijalni pedagog i KBT savetnik tima Vaš psiholog, nisu opravdani i ne služe zaštiti od neposredne stvarne opasnosti, već se temelje na subjektivnom doživljaju određenog podražaja kao opasnog, bez stvarnog dokaza da nam u tom trenutku prijeti. Takve strahove nazivamo iracionalnim, piše Ordinacija.hr.
Kada je iracionalni strah (od mjesta, objekta, životinje ili situacije) izrazito snažan, preplavljujući i ometajući, govorimo o specifičnim fobijama. Budući da su praćene jakom anksioznošću, panikom i/ili osjećajem užasa, fobije spadaju u anksiozne poremećaje. Među najčešćim fobijama su tako strah od paukova, zmija, otvorenog prostora ili gužve, strah od grmljavine, igala i krvi, visine…
No, jedna od fobija koja se također često pojavljuje u praksi je filofobija – strah od ljubavi i zaljubljenosti.
Što je filofobija?
Filofobija označava strah od romantičnih osjećaja, poput ljubavi i zaljubljenosti te posljedično i od ulaska u partnerske odnose s većom razinom intimnosti i bliskosti. Manji strahovi i preispitivanja na početku veze mogu biti normalni i očekivani.
No kod osoba s filofobijom strahovi su toliko intenzivni da ometaju svakodnevno funkcioniranje, dovode do izbjegavajućih ponašanja, nesigurnosti i teškoća u ostvarivanju zdravih i ispunjavajućih veza, što može smanjiti zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba za povezanošću, pripadanjem, podrškom i emocionalnom razmjenom.
Za okolinu, napominje, filofobija može izgledati kao izgovor za izbjegavanje ozbiljnih veza, ali za osobu koja se s njom suočava, riječ je o stvarnom problemu koji značajno smanjuje kvalitetu života. Strah se može manifestirati kroz bojazan da voli i/ili bude voljena, da izražava osjećaje, grli i ljubi partnera te razmjenjuje nježnost.
Povišena anksioznost ili panika mogu se javiti već pri pomisli na emocionalnu bliskost. U težim slučajevima, strah se može proširiti na bilo koju vrstu bliskosti, s članovima obitelji, prijateljima ili kolegama, zbog čega život postaje površan i emotivno siromašan.
Koji su simptomi?
Kod osobe s filofobijom, samo razmišljanje o partnerskom odnosu ili romantičnim osjećajima može izazvati anksioznost i/ili paniku. Tada se pojavljuju tjelesni simptomi poput:
- ubrzanog rada srca
- pojačanog znojenja
- stezanja u prsima
- otežanog disanja
- vrtoglavice
- mučnine
- problema s probavom
Psihološki i ponašajni simptomi uključuju izbjegavanje “opasnih” situacija i pokušaje bijega iz njih. To znači da osoba često ulazi u površne, kratkotrajne veze, a kada primijeti zaljubljenost ili bliskost kod sebe ili partnera, nastoji se povući.
Kako se manifestira?
- Strah od zaljubljenosti: Osobe s paničnim poremećajem mogu doživjeti leptiriće u trbušnoj šupljini kao neugodan osjećaj. Opsesivne misli o vezi ili socijalna fobija također mogu pojačati izbjegavanje.
- Strah od vezivanja: Emotivna veza se doživljava kao ograničavajuća i odgovorna obaveza.
- Strah od gubitka ili smrti voljene osobe: Kako bi izbjegli bol gubitka, osobe se emocionalno distanciraju.
- Strah od napuštanja i povrijeđenosti: Osjećaj nedostatka vlastite vrijednosti ili nepovjerenje u partnera može izazvati ljubomoru, kontrolu i posesivnost.
Koji su mogući uzroci?
Disfunkcionalna obitelj i stilovi vezivanja: Nezadovoljenje osnovnih psihičkih potreba u djetinjstvu može uzrokovati disfunkcionalne obrasce vezivanja i negativna uvjerenja o sebi i drugima.
Loša iskustva u partnerskim odnosima: Napuštanje, prevara ili zlostavljanje mogu stvoriti mehanizam obrane od buduće emocionalne boli.
Gubitak voljene osobe u ranom djetinjstvu: Neadekvatno procesuirana smrt važnih osoba može potaknuti uvjerenje da je bolje ne voljeti nikoga kako bi se izbjegao gubitak.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako iracionalni strahovi i neugodne emocije ometaju svakodnevno funkcioniranje, savjetuje psihologinja, vrijeme je za stručnu pomoć. Prepoznavanje rizičnih faktora može pomoći u prevenciji i funkcionalnom nošenju s negativnim iskustvima.
Netretirana filofobija može dovesti do ozbiljnijih anksioznih poremećaja, depresije ili bolesti ovisnosti. Kod muškaraca može uzrokovati psihogenu erektilnu disfunkciju.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i filofobija
KBT je vrlo učinkovit pristup u tretmanu anksioznih poremećaja, uključujući fobije. Terapeut pomaže osobi prepoznati disfunkcionalne obrasce mišljenja i razumjeti njihovu povezanost s ponašanjem. Promjena se postiže testiranjem tih uvjerenja i izlaganjem situacijama u kojima osoba primjenjuje nove obrasce mišljenja, što vodi ka formiranju zdravijih i funkcionalnijih obrazaca ponašanja.
Otvori KEKS Pay
