Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kultura

U jednoj od prostorno najvećih župa stolovali su i fra Grga Martić i fra Anđeo Nuić

28. travnja 2021. u 21:14 0 komentara 630 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Župa Goranci jučer je obilježila 150 godina od utemeljenja, a svečano misno slavlje planirano je za blagdan Velike Gospe - 15. kolovoza. Riječ je o jednoj od prostorno najvećih župa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, prirodnu granicu župe čine na sjevernoj strani područje obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), sa zapadne strane Bile - Misište te s južne Cim, Vihovići i Planinica.

Kako se gradila crkva

Prema starim predajama, župa Goranci ima oko šest sati hoda po dužini, a četiri sata po širini kamenjarskog puta. Sastoji se od sljedećih mjesta: Goranaca, Bogodola, Raške Gore, Planinice, Sovića, Bila i Ladine. Župa Goranci prvi se put spominje u 15. stoljeću i bila je naseljeno mjesto prije 4000 godina, što dokazuju brojne gomile i gradine koje su sagradili Iliri. Prvih stotinu godina kad se župa odvojila od župe Gradac župnik nije imao trajno boravište, već je hodao od sela do sela i tajno slavio mise i dijelio sakramente. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sagrađena je prije 137 godina, točnije 1884. godine. Središte župe je Pod jelom, udaljeno 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvome Shematizmu objavljenom po osnutku župe iz 1873., župi su pripadala sela: Goranci, sa zapada Bogodol, s istoka Domazeti, Đubrane i Sirge, sa sjevera Podivačje i Željetuš te s juga Sovíći i Planinica. Prvu župnu kuću, malenu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu Široka njiva. Zemljište je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a on ih je dobio iz pobožne Lyonske zaklade. Kuća je sagrađena zalaganjem župnika fra Mate, a župljani su donijeli građu i pomagali radom. Mise su se služile po grobljima. Novu župnu kuću Pod jelom gradio je “neumornim trudom i vlastitim troškom” župnik fra Jakov Kraljević (1880. - 1889.), počevši od 1883. godine. Zemljište su mu darovali Mustaj-beg Čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Građena je istodobno sa župnom crkvom. Kamen je puk donosio sa Željetuša, ploče s Vrdi, a trenice iz Šuice. Ta župna kuća bila je teško oštećena u ratu 1942. godine. Stoga se moralo misliti na izgradnju potpuno nove kuće. Toga se posla prihvatio župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975., a najveći je dio troškova snosila Hercegovačka franjevačka provincija, barem su svoj prinos dali i župljani. Kuća je dovršena i useljena 1976. Crkvu je također gradio župnik fra Jakov Kraljević. Gradnja je započela 1883., a crkva je pokrivena 1884. godine. Novac za krov darovao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Isti je župnik nabavio i zvono 1886. godine. Postavljeno je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. i tom je prigodom priređeno veliko slavlje u župi. Župnik fra Krešo Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom je prigodom sagrađen i betonski zvonik, a na njega je postavljeno zvono nabavljeno 1886., kao i novo, kupljeno 1972. godine. Svi su radovi obavljeni u prigodi proslave 100. obljetnice župe (1871. - 1971.). Župnik fra Dinko Maslać sa župljanima je tijekom ljeta 1978. postavio novi, bakreni krov na crkvu sa snjegobranima i olucima.

Kulturno blago

Župnik fra Marko Jurič je u jesen 2003. obnovio fasadu na crkvi i zvoniku, a 2005. elektrificirao zvono. Na fra Jakova Kraljevića podsjeća kamena ploča s natpisom, koju je pronašao župnik fra Ferdo Boban 2008. godine. Na njoj stoji napisano: “Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.” Godine 2020. na župnoj crkvi stavljeni su vitraji, pod vodstvom sadašnjeg župnika fra Ivana Ivande.

U župi postoji petnaestak grobalja, što je posljedica velike rasprostranjenosti župe. Do 1975. u samo četiri groblja bile su podignute kapelice. Danas je na području župe više kapelica, što na grobljima, što malenih zavjetnih s kipovima svetaca. Ima i zvonika sa zvonom, kao i križeva na raskrižjima. Postoje i tri područne crkve. Područna crkva sv. Ante u Bogodolu udaljena je od župne 8 kilometara, sagrađena je 1965. godine. Zidana je kamenom, a pokrivena ciglom. Veličina joj je 12 x 7 m te apsida 1,6 x 3,2 m. Iznad apside je zvonik sa zvonom iz 1938. godine. Područna crkva u Domazetima u Raškoj Gori, posvećena sv. Nikoli Taveliću, udaljena je 13,7 kilometara od župne. Izgrađena je 1980. zalaganjem župnika fra Dinka Maslaća. Zvono je iz 1910., a prije je visjelo na drvenom zvoniku na čulici, udaljenoj od današnje crkve oko 200 metara. Kupili su ga mještani Raške Gore i goranačkoga zaseoka Čerek. Područna crkva sv. Josipa radnika na Groblju mira na Bilima sagrađena je 2015. Gabaritnih je dimenzija 9 x 11,2 m s dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10 x 11,10 m. S njezine istočne strane smještena je kosturnica gabaritnih dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 mjesta. Osobito je poznato misište na Bilima, gdje se misa slavila u skrovitosti tijekom turske vladavine, a običaj je do danas da se jednom godišnje na istome mjestu slavi misa. Župa Goranci od svog osnutka imala je 38 župnika. Trenutačni župnik župe Goranci je dr. fra Ivan Ivanda (od 2014.), a dosadašnji župnici svoju svećeničku dužnost vode: fra Ferdo Boban (od 2007. do 2014.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, fra Tomislav Puljić (od 2005. do 2007.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu, fra Marko Jurič (od 2000. do 2005.) u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, fra Nikola Spužević (1993. do 2000.) u župi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici - Sovićima, fra Kornelije Kordić (1988. do 1993.), preminuo prije nekoliko dana, a bio je u župi Krista Kralja u Čitluku, fra Ljubo Leko (od 1982. do 1987.), župnik župe Nestal u Švicarskoj. Malo je poznato kako su nekadašnji župnici bile i franjevačke legende koje su ostavile neizbrisiv trag na ovim prostorima. Jedan je fra Grga Martić (od 1987. do 1988.), hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik. Drugi franjevački velikan koji je djelovao u Gorancima je fra Anđeo Nuić (od 1937. do 1939.), puku najpoznatiji po Molitveniku fra Anđela Nuića. Mještani vjeruju kako će se za ovu Veliku Gospu ova velika godišnjica 150 godina od utemeljenja župe moći obilježiti onako kako i priliči, a što nam svima preostaje nego čestitati im i zaželjeti još puno lijepih obljetnica u Gorancima. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.