Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Kriza je pomogla da bh. građani odustanu od zaduživanja

Direktor UniCredit banke BiH za Večernjak govori o strožim bankarskim propisima, konkurenciji, recesiji, kamatnim stopama, zaduživanju bh. građana, predstojećoj vlasti i ekonomiji, istragama u Hypu...
13. rujna 2010. u 07:59 0 komentara 7 prikaza
kutle
Foto: VL FOTO

U okviru posjeta Bosni i Hercegovini i UniCredit banci, Federico Ghizzoni, zamjenik predsjednika Uprave jedne od najvećih bankarskih grupa u Europi, osim s direktorom Berislavom Kutlom, susreo se i s direktorom Elektroprivrede BiH Amerom Jerlagićem. Iz razgovora s direktorom UniCredita u BiH, razlog Ghizzonijeva posjeta bila je puna potpora grupacije banci kćeri u razvoju njezina daljnjeg poslovanja i jačanju prisutnosti u BiH.

Posljednja događanja na tržištu su pokazala kako su unutar srednje i istočne Europe (CEE) dosta različiti rezultati poslovanja te da utjecaj ekonomske krize nije bio jednak u svim zemljama.

U BiH imamo situaciju da je kriza na neki način stvorila prostor za repozicioniranje gdje je UniCredit banka dodatno ojačala svoju poziciju lidera. Kakvi su trendovi zabilježeni u ostalim zemljama u kojima posluje Vaša grupa?

Ako razgovaramo o profitu, mi smo na nekoj prosječnoj razini - nismo u puno boljoj poziciji od ostalih banaka jer nas je kriza sve jednako pogodila. Međutim, ono što je bitno za Grupu i za našu budućnost je da smo vrlo dobro pozicionirani u odnosu na konkurenciju gledajući visok osnovni kapital. Svaka zemlja nosila se s krizom na svoj način. U usporedbi s konkurencijom, Grupa UniCredit na CEE tržištu sveukupno ima bolje rezultate. Mogućnosti su oko nas, a najvažnija je rast bez novih akvizicija. Kapitala imamo dovoljno, potražnja se vraća na prijašnju razinu. Koristit ćemo unutarnju snagu i jasno definirati pojedinačne strategije za svaku zemlju pojedinačno. Radit ćemo sustavno, tražiti prilike i mogućnosti na neki nov, inovativan način.

Prema Vašemu mišljenju, znači li planirano uvođenje strožih bankarskih propisa, kao i bankarskih poreza da će u budućem razdoblju troškovi bankarskih usluga za klijente biti viši te očekuju li generalno bankarski sektor razdoblja niže razine profitabilnosti?

Definitivno će čitav sektor biti manje profitabilan. Okruženje u kojem banke posluju bit će izazovnije, da ne kažem zahtjevnije. Moramo biti učinkovitiji kako bismo bili više na usluzi svojim klijentima. Bit će izazovno – ali sve su to prilike koje treba iskoristiti. Temeljna uloga banke je razvoj gospodarstva, podrška ekonomiji, poboljšanje uvjeta života i svako iracionalno “opterećenje” smanjuje mogućnosti banke u provedbi te uloge.

Koju banku (bankarsku grupu) trenutno smatrate najvećim konkurentom na tržištu CEE, ne po osnovi veličine nego po osnovi potencijala rasta, kvalitete i agresivnog pristupa u CEE?

Santander, BNP, Intesa, sve su to veliki igrači. Santander je konkurent po veličini i profitabilnosti. Vode vrlo agresivnu politiku, ali nisu prisutni u CEE. Intesa je također jako dobro pozicionirana u Italiji, ali ne i u CEE regiji.

Većina europskih banaka uspješno je položila stres-test o adekvatnosti kapitala koji su proveli CEBS (Vijeće europskih bankarskih supervizora) u suradnji s ECB (sedam od 91 banke nisu položile). UniCredit banka je uspješno položila ovaj test s rezultatom 7,8 % (isti rezultat kao i kod Raiffeisen). Međutim, kritičari kažu kako je test bio prelagan. Dijelite li to mišljenje? I je li Grupa zadovoljna rezultatima testa?

UniCredit Grupa je zadovoljna rezultatima stres-testa. Banke su dobro ocijenjene po snazi svog kapitala u odnosu na moguće rizike, dakle dobro smo pozicionirani gledajući adekvatnost kapitala (Core Tier 1), što je pokazatelj na koji središnje banke stavljaju najveći fokus.

Eurozona se polagano oporavlja od posljedica recesije, kada se značajniji oporavak može očekivati u BiH?

Pred nama je budućnost s mnogo prepreka i u tom svjetlu oporavak Bosne i Hercegovine. Probleme smo identificirali i svjesni potrebe jačanja realne ekonomije, sad trebamo predložiti rješenje za pomak naprijed. UniCredit banka u BiH se pokazala otpornom na krizne udare. Bilo je turbulencija, ali smo generalno dobro poslovali. Danas trebamo identificirati motore rasta, a jedna od osnovnih pretpostavki je inovativnost. Novi načini na koje možemo voditi ekonomiju. Kvaliteta ljudi je presudna svugdje, a naročito u bankarstvu. Ljudi su naša prednost i prilika. Za značajnije pomake u BiH moramo prvo preuzeti odgovornost za razvoj i napredak i usredotočiti se na prilike oko nas.

Građani više štede u posljednjih godinu dana, a istodobno gotovo je zamrla aktivnost na burzama, što Vam to govori?

Činjenica je da su u posljednjih nekoliko godina transakcije na burzama bile prenapuhane, dioničari bili poneseni vrijednostima dionica tako da ovo nije ništa neočekivano. Mislim da u dogledno vrijeme nećemo vidjeti značajniji napredak. Dosta toga ovisi i o domaćoj političkoj i gospodarskoj situaciji, kao i ozbiljnijoj analizi od investitora kako bi se potaknule jače aktivnosti na tržištu vrijednosnih papira.

Kretanje kamatnih stopa, očekuje li se sniženje?

Sniženje se već događa, banke se nižim kamatnim stopama na tržištu bore za svoje klijente i ta konkurencija je dobra. Međutim, ne smijemo zaboraviti kako je cijena kapitala, koja je odraz jedne globalne situacije, neposredno vezana uz realnost ove države. Naučili smo neke lekcije, ojačali smo upravljanje rizikom, adaptirali smo način poslovanja, ali trebamo naučiti živjeti i raditi unutar zadane realnosti. Ne treba zaboraviti da klijenti u BiH imaju puno konkurentniju cijenu kapitala od okruženja. Jasno je da treba raditi na sniženju kamatnih stopa, ali te preduvjete trebaju ostvarivati svi, a ne samo banka.

Zaduživanje građana u Bosni i Hercegovini i zemljama regije prijašnjih godina bilo je iznad mogućnosti. Koliko je kriza pomogla i građanima da realnije sagledavaju svoje mogućnosti?

Svaka kriza pomaže da se osposobimo za opstanak. Morali smo se prilagoditi situaciji iza nas, razmišljati o tome što trebamo napraviti drukčije, a oni koji se prilagođavaju – ti i opstaju. U budućnosti moramo biti oprezniji i pažljiviji kod zaduživanja, pogotovo nekretnina. Unutarnja potrošnja će sigurno biti manja i mislim da će se ovakva situacija jedno vrijeme zadržati, to su realne mogućnosti. Ovo je danas jedan novi svijet u kojem trebamo naučiti bolje koristiti dane nam resurse.

Potresi u Hypo banci, imaju li odraza i na Vaše poslovanje?

I UniCredit i Hypo Alpe-Adria banka su preveliki igrači da bi poslovanje jednog neposredno utjecalo na rezultate drugog. UniCredit je banka koja postavlja mjerila, benchmark, na ovom tržištu po inovativnosti usluga, rezultatima maloprodaje, itd. Međutim, sigurno da budno pratimo poslovne poteze naše konkurencije prvenstveno kako bismo ostali lider na tržištu. Mislim da su klijenti Hypo banke u Bosni i Hercegovini sigurni. Banka je nedavno dokapitalizirana, ojačana, cijelu situaciju prate nadležna tijela i vjerujem da će pravodobno reagirati u slučaju potrebe.

Je li opravdano zaduživanje BiH kroz sporazum s MMF-om budući da se uglavnom krpe proračunski deficiti?

Već sam jednom izrazio mišljenje kako je MMF nužno zlo. Međutim, samo o nama ovisi hoćemo li znati i koliko ovaj sporazum iskoristiti ili ne. Najbitnija stvar koju Međunarodni monetarni fond uspijeva, a mi sami ne – poštivanje regulative i dogovora.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.