Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Srbi '99. tražili savez s Rusijom i Bjelorusijom. Hoće li nakon 23 godine ipak prema Zapadu

Lavrovu su prošloga tjedna prelet do Beograda zabranile Bugarska, S. Makedonija i Crna Gora. Koje li ironije, ista ta Crna Gora 1999., tada ujedinjena sa Srbijom u SR Jugoslaviju, tražila je pristup Savezu Rusije i Bjelorusije
14. lipnja 2022. u 07:00 642 prikaza

Dogodi li se u Sankt Peterburgu u petak susret srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s Vladimirom Putinom, bit će to, unatoč njihovoj "zabranjenoj ljubavi", još jedno protokolarno demonstriranje rusko-srpskog prijateljstva. Ono će biti naglašenije jer Dodik dolazi 10-ak dana nakon planiranog posjeta Srbiji ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. On nije uspio doletjeti do Beograda jer su mu prelet avionom zabranili srpski susjedi Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

Koje li ironije, ista ta Crna Gora (12. travnja 1999.), tada ujedinjena sa Srbijom u SR Jugoslaviju, odlučila je pristupiti Savezu Rusije i Bjelorusije. Odlukom Savezne skupštine i uz potpise predsjednika tadašnjih dvaju parlamentarnih domova izjavili su da prihvaćaju ciljeve tog saveza i obveze koje proistječu iz članstva. Četiri dana poslije donji dom ruskog parlamenta razmatrao je molbu jugoslavenskog parlamenta i "preporučio" predsjedniku i Vladi da razmotre sva pitanja u vezi s tom inicijativom. Ta odluka nikada nije ratificirana niti je se danas itko sjeća. Ostala je tek kao ilustracija o srpskim, a osobito ruskim geostrateškim vizijama. Danas je nitko i ne spominje. Potpuno je zaboravljena, pa čak i od nekih koji su joj tada snažno pljeskali.

Raspad SSSR-a Putin doživljava najvećom tragedijom svoga naroda. Pokušava je ublažiti raznim proširivanjima Rusije. Danas cijeli svijet svjedoči kojim sredstvima pripaja dio ukrajinskog teritorija. Vjerojatno bi ovaj plijen, kao i oni u budućnosti, trebao upotpuniti Euroazijsku uniju sastavljenu od zemalja bivšeg SSSR-a i drugih "ruskih satelita". U tom kontekstu treba promatrati i spomenuti prijedlog srpskog saveza s Rusijom od prije 23 godine. Tada je to bio i Miloševićev očajnički potez spašavanja sebe i Srbije za vrijeme NATO-ova bombardiranja. Bez obzira na brojne izazove, teško je zamisliti da bi Srbija mogla ponoviti tu epizodu s kraja 90-ih.

Kakva je zapravo suradnja Srba i Rusa?! Povijest njihovih odnosa seže daleko u prošlost, a osobito su te veze došle do izražaja tijekom 19. stoljeća, u vremenima panslavizma kojemu carska Rusija u početku nije bila sklona, ali ga je poslije iskoristila za jačanje svoga utjecaja na Zapadu. Na političkom planu odnosi su posebno jačali u vrijeme Prvog srpskog ustanka, pa je tako 1805. Rusija i financijski potpomogla ustanak. Mir iz Edirnea sklopljen 1829. između Ruskog Imperija i Osmanskog Carstva Srbiji je dao jaču autonomiju. Rusija je aktivni sudionik u rješavanju velike istočne krize koja je nastala nizom ustanaka na Balkanu. Sanstefanski mir potpisan u ožujku 1878., kojim je završen Rusko-turski rat 1877. – 1878., doveo je do toga da je Osmansko Carstvo izgubilo veliki dio svoga dotadašnjeg teritorija na Balkanu, a kao "ruski satelit" trebala je biti stvorena Bugarska. Bosna i Hercegovina, premda pod osmanskim suverenitetom, dobila bi značajnu autonomiju, dok su dobici za Srbiju bili neznatni jer je Rusija osjećala kako se Srbija sve više približava Austro-Ugarskoj.

Na Berlinskom kongresu u ljeto 1878. došlo je do svojevrsne revizije prethodnog sporazuma, a Kongresom su Crna Gora, Srbija i Rumunjska priznate kao neovisne države. BiH je dodijeljena Austro-Ugarskoj. U vrijeme balkanskih ratova u prvim godinama 20. stoljeća dolazi do nove faze odnosa, a na Londonskoj konferenciji 1912., na kojoj se raspravljalo o podjeli teritorija koji su balkanske države dobile u ratu s Osmanskim Carstvom, sudjelovala je i Rusija. Nakon slabljenja Osmanskog Carstva i balkanskih ratova Balkan je i dalje bio žarište sukoba. Oko njega su se nadmetale Austro-Ugarska i Rusija koja je podržavala Srbiju, glavnog neprijatelja Austro-Ugarske na Balkanu. Austro-Ugarska je 1914. objavila rat Srbiji. Na to je Rusija odgovorila djelomičnom mobilizacijom. Nakon Oktobarske revolucije odnosi više nisu bili kao prije. U II. svjetskom ratu Srbija je oslobođena djelovanjem NOB-a s jedne te Crvene armije s druge strane. Nakon raspada Jugoslavije veze Rusije i Srbije poglavito su jačale u kontekstu mišljenja kako je raspad Jugoslavije bio udarac na slavenstvo, pa i na pravoslavlje.

Ipak, Vijeće sigurnosti UN-a je 1992. usvojio Rezoluciju u kojoj se države potpisnice obvezuju da će spriječiti "uvoz na njihov teritorij sve robe podrijetlom iz SR Jugoslavije (Srbije i Crne Gore)". Potpisnik je bila i Rusija. A nedavno je Srbija glasovala za isključenje Rusije iz Vijeća UN-a. Vučić je to obrazložio "pritiskom" i težnjama k EU. I prošlost i sadašnjost pokazale su kako je srpsko-rusko savezništvo na velikim kušnjama. Pleše po rubu između prijateljstva i srpske suradnje s ruskim neprijateljem – Zapadom. I najmanji povjetarac mogao bi ih gurnuti na jednu stranu. Mnogi bi i danas da ih otpuše u Savez koji su 1999. i službeno tražili – s Rusijom i Bjelorusijom. •