24.05.2024. u 15:01

Svibanj ima veliku važnost za kulturu sjećanja Hrvata Hercegovine, ali i čitave BiH, pa i ukupnog hrvatskog korpusa. Široki Brijeg ima tradicionalnu manifestaciju Svibanjska sjećanja. Svake godine 3. svibnja obilježava se godišnjica smrti Širokobriježanina Gojka Šuška, ratnog ministra obrane Republike Hrvatske, 7. svibnja obilježava se obljetnica herojskog zaustavljanja tenkova JNA u Pologu. U okviru ovogodišnjih Svibanjskih sjećanja upriličeno je predstavljanje romana "Matijino stoljeće rata" Ivana Šimića, koji od zaborava otima puno toga što se ne smije zaboraviti. Kao i kad je riječ o romanu "Kandidat smrti" Nikole Nike Kovačića, koji je također predstavljen u okviru Svibanjskih sjećanja. U Čitluku se u svibnju održavaju Svibanjske svečanosti. U okviru programa te manifestacije predstavljena je knjiga "Priča o njoj" fra Miljenka Miće Stojića, a riječ je o zbirci priča koje na svoj način govore i o bleiburškoj tragediji. U Mostaru u okviru Mostarskog proljeća – Dani Matice hrvatske u ovogodišnjem svibnju predstavljene su knjige "Portret duše" Mire Gavrana, predsjednika Matice hrvatske, i "Pisma iz vječnosti" Večernjakova novinara Željka Andrijanića, koje na svoj način govore o važnosti sjećanja. Izložba fotografija Ćire Raiča u povodu 30. obljetnice Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače ujedno je i sjećanje na Ćiru, koji je svojim fotografijama otrgnuo puno toga vrijednog od zaborava, i na hercega Kosaču po kojem je Hercegovina dobila ime.

Sjećanje je u psihološkom i filozofskom smislu nesamovoljno ili voljno prouzročeno ponovno pojavljivanje sadržaja svijesti koje je slično izvornom doživljavanju. Sjećanje na neki predmet, osobu ili doživljaj ovisi o intenzitetu doživljaja tog predmeta, osobe ili događaja. Sjećanje je pamćenje, memoriranje, a kultura sjećanja način je na koji čuvamo svoje uspomene. To se radi pomoću književnih djela, običaja, spomenika, povijesnog pamćenja ili na druge načine koji nam omogućuju prisjećanje na ono što nam je bitno. Kultura sjećanja omogućuje nam razumjeti povijest i identitet vlastitog naroda, ali i sebe samoga. Sjećanje na prošlost omogućuje nam bolje razumjeti sadašnjost, ali i donositi što kvalitetnije odluke za budućnost. Zato se kaže da je povijest učiteljica života. Kultura sjećanja povezuje nas s prošlošću i boljom povezanošću sa zajednicom u kojoj živimo. Poznato je to da je onaj narod koji zaboravlja povijest osuđen na to da je ponovi. Često i vrlo ružno. Mnoge kultura sjećanja previše ne zanima. Ima i onih koji podsjećaju na Muju kad su mu postavili pitanje:

- Ili te više brine neznanje ili nezainteresiranost?

- Ne znam i ne interesira me – odgovorio je.

Mnogo je toga što se ne smije prepustiti zaboravu, a događalo se baš u svibnju. Više puta smo pisali o liku i djelu Gojka Šuška, ističući njegove zasluge u stvaranju hrvatske države i obrani Bosne i Hercegovine, ali i o tome kako neki i u Zagrebu i u političkom Sarajevu nastoje to zaboraviti. Bio je najbliži suradnik dr. Franje Tuđmana, rođenog 14. svibnja 1922. Svake godine pišemo o povijesnoj važnosti herojskog čina zaustavljanja tenkovske kolone u Pologu 7. svibnja 1991. Bez tog čina novija povijest na prostoru bivše države bila bi potpuno drugačija. Također se valja sjećati i herojstva Šuičana koji su 9. svibnja 1991. zaustavili drugu kolonu tenkova JNA, koja se uputila na isto mjesto kao i ona iz Mostara dva dana prije, a obje su za cilj imale presijecanje Hrvatske i zarobljavanje Bosne i Hercegovine. Kad je kultura u pitanju, valja se prisjetiti A. B. Šimića, koji je umro 2. svibnja 1925.

Fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, 17. svibnja vrlo je nadahnuto govorio na spomen-misi za sve žrtve bleiburške tragedije i križnih puteva u crkvi Petra i Pavla u Bleiburgu. Posebno se osvrnuo na zabranu sjećanja i režime koji kontroliraju pamćenje, naglasivši: "Da, postajemo ono što pamtimo! Ako pamtimo istinu, postajemo ljudi istine! Ako pamtimo laž, onda postajemo ljudi laži. Pamćenje je i medij kroz koji nastaje moralni odgoj osobe." Provincijal je 19. svibnja u crkvi dvanaest apostola u Čerigaju o povodu 180. obljetnice ponovnog dolaska fratara u Hercegovinu, u cilju ponovnog podizanja samostana, naglasio da je Čerigaj sveto mjesto i da je 19. svibnja Dan zahvalnosti. Naravno, značajno mjesto i nadnevak u kulturi sjećanja hercegovačkog katoličkog puka.

Neki bi htjeli nešto zaboraviti, izbrisati iz sjećanja, ali im baš ne ide. Henry Maret, francuski pisac i političar, kazao je: "Tko je pretrpio neko zlo, može ga zaboraviti; ali onaj tko ga je počinio, ne zaboravlja ga nikada!" Za razliku od njih, ljudi koji čine dobra djela rado ih se prisjete i čine ih još boljima. Za takve je njemački književnik Paul Jean kazao da je lijepo sjećanje raj iz kojeg čovjek ne može biti protjeran.

O pogubnosti zaborava na sebi svojstven način pisao je Milan Kundera u svom romanu "Knjiga smijeha i zaborava". U kojem, osim smijeha, ima i tuge. Upravo zbog pogubnosti zaborava. I kad je važnost sjećanja u pitanju, humor nađe svoje mjesto. Jednom Hercegovcu supruga je prigovorila:

- Ne sjećaš se ni datuma našeg vjenčanja!

- Tko se ne sjeća datuma našeg vjenčanja, sjećam se k'o da je jučer bilo. Toga dana Dinamo je 1982. godine tukao Crvenu zvezdu s 3:0! – sjeti se Ero s ovoga svijeta.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?