Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Bez povezivanja sa znanjem nemoguće je na tržištu razviti konkurentno gospodarstvo

Predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Hrvata BiH " Prsten" Ivica Nuić na nedavnom gospodarskom forumu u Zagrebu o obrazovanju i poduzetništvu - izazovima hrvatske budućnosti istaknuo:Obrazovni sustav u RH mora doživjeti snažne promjene
15. veljače 2020. u 11:58 0 komentara 86 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Prsten okuplja više od 210 gospodarskih subjekata, zapošljava više od 11.000 zaposlenih u različitim sektorima hrvatskog gospodarstva (od poljoprivrede, metalske, prerađivačke i IT industrije, do turizma i autoindustrije) te generira više od 5,5 posto bruto društvenog proizvoda Republike Hrvatske. Tema našeg poslovnog foruma “Obrazovanje i poduzetništvo - izazovi hrvatske budućnosti” snažno ocrtava današnje probleme s kojima se susrećemo, a ujedno predstavlja prepreku daljnjem razvoju i jačanju našeg i ukupnoga gospodarstva.

Naš obrazovni sustav nedovoljno je dobar. U odnosu na izazove u svijetu mora doživjeti snažne promjene. Kada se tome pridoda i kronični nedostatak stručne radne snage, jasno je kako je posljednji trenutak da se učine zaokreti u cjelokupnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju.

Kako bismo imali veći gospodarski rast, učinkovitije poslovanje, sigurniju budućnost i mjerljiviji razvojni kapacitet, ključan odgovor na to je pitanje adekvatnog obrazovanja.

Želimo djelovati proaktivno.

U posljednjih 10 godina iz Republike Hrvatske iselilo se više od 300.000 ljudi. Kretanje ljudi na jedinstvenom europskom tržištu uz pitanje slobode kretanja i osobnih sloboda pitanje je i egzistencije za koju mi moramo odgovoriti kako je osigurati u našoj domovini i spriječiti daljnje iseljavanje.

Bez cjelovite i sveobuhvatne obrazovne reforme, u suglasju s drugim ministarstvima, (gospodarstva, mirovinskog sustava, turizma, poljoprivrede...) parcijalne reforme neće dati rezultata niti će tržište rada učiniti atraktivnijim pa tako ni biti u funkciji razvoja gospodarskih subjekata koji samo na inovacijama i izvrsnosti mogu opstati na globalnom tržištu te osigurati nova radna mjesta.

U gospodarskom životu kroničan je nedostatak adekvatne obrazovane radne snage, kvalificiranih i visokokvalificiranih struka, visokostručnih specijaliziranih i multidisciplinarnih stručnjaka. Danas obrazujemo različite profile koji bez suvremenih adekvatnih znanja ne mogu naći svoje mjesto na tržištu rada te i nakon završenog školovanja predstavljaju teret državi jer završavaju na burzi rada ili odlaze u inozemstvo. Istodobno, imamo potrebu i uvozimo stručnu radnu snagu.

U Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tvrtke iz “Prstena” djeluju gotovo u svim područjima gospodarstva. To su tehnološki i organizacijski veoma napredni sustavi s automatiziranom i modernom proizvodnjom u IT sektoru, poljoprivredi, turizmu, autoindustriji, drvoprerađivačkoj, prehrambenoj i metalskoj industriji.

Neke od navedenih perjanice su u svom sektoru u Republici Hrvatskoj: IN2, M SAN, KFK, Simplex, Vargon, Žito, Auto Zubak, pa do Violete, Feala, Mepasa i druge u Bosni i Hercegovini.

Vlada Republike Hrvatske s nama nema nikakvih problema.

Grupacija gospodarstvenika “Prstena” u posljednjih nekoliko godina izdvojila je desetke milijuna kuna za dodatno obrazovanje, usavršavanje, prekvalifikaciju, edukaciju i stipendiranje.

Činimo sve da osiguramo dodatno obrazovanje naših zaposlenika i poboljšamo stručnu komponentu te tako odgovorimo na gospodarske izazove hrvatske budućnosti.

U proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja četvrto je ministarstvo po ukupnom izdvajanju s 18,35 milijardi kuna. Plaće su povećane do konca ove godine za 23,1 posto, vraćeno je dostojanstvo i ispravljena nepravda prema svim zaposlenicima u prosvjeti. Politika mora kontinuirano raditi na razvoju i usmjeravanju obrazovanja.

Slijedom toga, gospodarstvo koje financira proračun s punim pravom očekuje od Ministarstva znanosti i obrazovanja da forsira takve programe i obrazuje profile stručnjaka koji su nama nužni za svakodnevni gospodarski život, specijalizirane stručne i visokostručne mlade ljude da učenici i studenti dobiju multidisciplinarna znanja te da prati potrebe (operativne i razvojne) ukupnoga gospodarstva Republike Hrvatske.

Gospodarstvo se zalaže za suradnju s obrazovnim institucijama i očekuje da država prepozna naše probleme, da dobijemo školovane učenike i studente s dovoljno znanja da mogu neprekidno učiti, tj. cjeloživotno se usavršavati jer je to ključni zahtjev onoga što zovemo digitalna ekonomija ili industrija 4.0.

Tako će svojim općim i posebnim znanjima, stručnim i futurističkim promišljanjem osigurati u svijetu rada potrebne produktivne, tehnološke, inovativne i gospodarske učinke.

Ako ne dođe do značajnih promjena u našem obrazovanju, naša dugoročno tehnološka i inovativna budućnost nije dobra.

Osim što će gospodarstvo tehnološki zaostajati, naša proizvodnja bit će zastarjela i nekonkurentna.

Citirat ću dio zaključka Deklaracije Hrvatske akademske zajednice o važnosti istraživački orijentiranoga obrazovanja usvojene na 9. saboru Hrvatske akademske zajednice u prosincu 2018. godine:

- Obrazovanje je budućnost. Zalažemo se za visokoobrazovni sustav koji potiče znanost i njezino povezivanje s gospodarstvom. Potičemo cjeloživotno učenje. Želimo da hrvatsko društvo uhvati korak sa svijetom u uporabi modernih dostignuća tehnološko-digitalne revolucije u industriji, privatnom i javnom sektoru.

Bez povezivanja znanja, kroz obrazovni sustav i znanstvene ustanove, te gospodarstva kao ključne strateške odrednice jednoga društva, dolazi do prekida između dviju ključnih komponenti bez čije sinergije nije moguće razviti konkurentno gospodarstvo temeljeno na znanju kakvo je danas preduvjet uspjeha na globalnom tržištu.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.