Iako su se nakon završetka rata Kinezi u većem broju naseljavali u Sarajevu, u posljednje vrijeme je primjetno kako ih još mali broj živi u glavnom gradu. Naime, već duže se može primijetiti kako su pojedine radnje koje su držali Kinezi u općini Stari Grad zatvorene, kao i da su neki punktovi na otvorenom gdje su trgovali, primjerice na mostu Drvenija, ostali bez Kineza. Teško je dati odgovor na pitanje je li recesija otjerala Kineze iz Sarajeva ili je u pitanju nešto posve drugo. U tom smislu važno je podsjetiti na neke druge činjenice.

U školu u Kinu

Naime, u Sarajevu nije postojala ni do sada klasična kineska četvrt svojstvena onoj na Zapadu s lampama u obliku fenjera i na 
kineskom ispisanim nazivima prodavaonica i restorana.

Postoje tek pojedine lokacije kakve su u sarajevskim naseljima Buća potok, Boljakov potok i Rajlovac kao mjesta gdje su se pored svojih domaćina naselili Kinezi koji žive od trgovine jeftinom, azijskom robom.  

Samo četiri trgovine ostaci su iz prvih postratnih godina čuvene kineske tržnice u Rajlovcu, kraj Sarajeva. Tu se još uvijek mogu naći dječje igračke, ukosnice, plastični stolnjaci i vaze, jeftina kozmetika upakirana u kartonske kutije, s kojih se smiješe gejše crveno našminkanih usana. Čini se da je recesija doista pogodila i sarajevske Kineze, jer posla skoro da i nema. S druge strane, informacije, a do njih je teško doći kada su u pitanju Kinezi, otkrivaju kako se Kinezi vraćaju u Kinu, jer ne žele da im djeca ovdje idu u školu. Naime, čim djeca napune sedam godina, majke ih vode u Kinu, očevi ostaju raditi još neko vrijeme, a zatim se i oni vraćaju. Neki traže i azil.

Imaju vize

Za razliku od Statističkog zavoda Srbije, prema čijoj evidenciji u Srbiji živi 60 tisuća Kineza, Statistički zavod Federacije BiH nema podatke o broju Kineza nastanjenih na prostoru Federacije BiH.

Prema neslužbenim podacima, a koji su se najčešće spominjali u medijima, navodno u Bosni i Hercegovini živi između 10 i 12 tisuća Kineza. Oni koji borave u Bosni i Hercegovini imaju studentske, radne ili turističke vize koje im daju pravnu sigurnost za nesmetan, ali vremenski ograničen boravak.

U trenutku kada im isteknu vize, neki od njih traže azil. Prema dostupnim podacima, sedmero državljana Kine koji su do sada tražili azil u Bosni i Hercegovini podnijeli su ovaj zahtjev u trenutku kada im je Služba za poslove sa strancima nakon isteka viza donijela rješenje o protjerivanju. Prema informacijama Ministarstva sigurnosti, nijedan od ovih zahtjeva nije pozitivno riješen, tako da su svi Kinezi tražitelji azila podnosili tužbe Sudu BiH koji ih je, opet, odbijao kao neosnovane.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’