Povjerenik za proširenje Štefan Fuele predstavit će u ponedjeljak izvještaje o napretku više zemalja prema Europskoj uniji. Iako je bilo naznaka da bi se taj u slučaju eventualnog brzog dogovora, izvještaj mogao korigirati u slučaju BiH, to se neće dogoditi. Kako se doznaje, tijekom razgovora s čelnicima političkih stranaka, Fueleove izaslanice, zamjenica predstojnice njegova ureda Jana Katarina Lolić Šindelkova i voditeljica Odjela za BiH pri Glavnoj upravi za proširenje u BiH Paola Pampaloni su istaknule kako bi izvjesni napredak ili eventualni dogovor omogućio da i povjerenik Fuele promijeni svoj izvještaj. No, sudeći po ishodu pojedinačnih razgovora s političkim čelnicima, ističu se jasne razlike u gledanju na prijedloge koji su izneseni. Strankama su ranije predstavljeni kompromisni prijedlozi dokumenta koji bi trebao ponuditi mogućnost dogovora.
Izdvojeno mišljenje
Iako političke stranke o tome šute i ni od koga nisu stigle ozbiljnije zamjerke, izvjesno je kako će pojedine stranke biti glatko protiv predloženih rješenja. Prije svih SDP BiH kojemu ne odgovara princip da se osigura poštivanje legitimne političke volje Hrvata, nego se stvari žele svesti na rušenje sadašnjeg nacionalnog modela raspodjele vlasti. I taj princip bi donekle bio branjiv da se ne zadire jedino u političko tržište Hrvata, dok se ne remete računi Bošnjacima i Srbima. A da i sama presuda “Sejdić - Finci” nosi sa sobom velike rizike kao da je naslutio jedan od sudaca velike porote Suda za ljudska prava u Strasbourgu Giovanni Bonello koji se usprotivio promjeni dijela mirovnog sporazuma koji je zaustavilo rat. Sud je naložio tuženoj strani da odbaci Daytonski mirovni sporazum, samelje ga i onda počne tražiti neko novo rješenje. Ja, sa svoje strane, sumnjam da bilo koja država treba biti dovedena u pravnu ili etičku obvezu da sabotira sustav koji je očuvao njezino demokratsko postojanje. Ovakve situacije čine da sudska suzdržanost izgleda više kao pohvala, nego kao greška - naveo je sudac Bonello u izdvojenom mišljenju. Štoviše, on ide i korak dalje smatrajući da provedba presude “Sejdić - Finci” može biti razlog za nove nesporazume “Sud nije utvrdio da rizik od građanskog rata, izbjegavanje pokolja ili očuvanje teritorijalnog jedinstva, ima dovoljnu društvenu vrijednost da opravda izvjesna ograničenja prava ova dva aplikanta. Ja ne dijelim ovakvo mišljenje. Ja ne mogu podržati Sud koji sije ideale, a žanje krvoproliće”, upozorio je sudac Bonnello.
Izjednačiti Hrvate i manjine
No, Bonnello nije ulazio dalje u razradu društveno-političkih posljedica sadašnje podjele vlasti u BiH i produbljenog nepovjerenja između, prije svih Hrvata i Bošnjaka, zbog čega su im u posljednja dva mandata te još toliko puta nametnuta vlast u Federaciji BiH koja suštinski pljačka hrvatska područja. Hrvatski političari u BiH zbog toga su inzistirali i uspjeli pitanje ravnopravnosti konstitutivnog naroda ugurati zajedno pitanjima manjina. Kako se doznaje na svim dosadašnjim sastancima, uključujuči i s izaslanicima EU-a samo je jedan uvjet bio – da se napravi rješenje koje otklanja diskriminaciju prema predstavnicima manjina, a koja istodobno ne bi bila zlorabljena da se Hrvatima dodatno oteža mogućnost izbora člana BiH Predsjedništva. Hrvatski politički dužnosnici su u razgovorima s izaslanicima Europske komisije istaknuli kako će prihvatiti svaki model koji ne ugrožava načelo prihvaćeno u Bruxellesu da predstavnici brojnijih naroda ne biraju predstavnike u vlasti malobrojnijima. Više varijanti upravo su razradili iz dva HDZ-a i sve su matematički analizirani kroz rezultate posljednjih izbora. Posljednji prijedlog koji se razrađuje s EU daje naznake da bi Hrvati nakon dva mandata Željka Komšića kojega su izabrali Bošnjaci mogli izabrati legitimnog člana državnog vrha.
