Nakon razgovora u Sarajevu, Banjoj Luci i Sarajevu zamjenik generalnog direktora u Generalnoj upravi Europske unije za proširenje Stefano Sannino susreo se s dužnosnicima dva HDZ-a u Mostaru koji su istaknuli zahtjeve da pri uspostavi vlasti u Bosni i Hercegovini budu uključene najznačajnije hrvatske političke stranke. Također su istaknuli i zahtjev za promjenom Ustava. Dužnosnik EU-a pozvao je političare da jedinstveno nastupaju prema EU.

BiH je u najgorem stadiju paralize od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Može li EU dati neku vrstu poticaja kako bi se konačno riješila trenutačna situacija i što su Vam rekli političari s kojima ste razgovarali?

U razgovoru s njima shvatio sam da naporno rade kako bi postigli dogovor oko uspostave vlada. Ali želio bih istaknuti kako tu nismo da bismo bili posrednici ili pritiskali da iznjedri ovaj dogovor.

Znači Vi niste Angela Merkel?!

Daleko od toga.

Nego?

Pokušao sam dobiti odgovore od vlasti i političkih dužnosnika o tome kakva su njihova stajališta kada su u pitanju europske integracije, kao i prenijeti kakva su stajališta Europske unije o napretku BiH. Jednako tako nastojao sam dočarati regionalnu sliku kako bi se dobio dojam gdje se nalazi regija. Jasno je da se uspostava vlasti mora što prije provesti kako bi zemlja započela put prema EU.

Znači ne donosite recepte, a imate li dojam da su domaći političari spremni uspostaviti vlast i krenuti naprijed?

Sve stranke i čelnici istaknuli su da je integracijski proces prema EU zvijezda vodilja za njihove daljnje aktivnosti. Oni vjeruju da je integracijski proces prema EU poveznica oko uspostave svih budućih vlasti. Što se tiče EU i perspektive približavanja, jako je značajno da vidimo obveznost oko ispunjavanja EU zahtjeva. Istodobno želim istaknuti da je za sve zemlje regije jednaka metodologija pristupanja EU. Općenito, sve zemlje moraju odgovoriti na suštinske stvari. Mi smo jednako zahtijevali i oko pregovora za viznu liberalizaciju. Nema tu nikakve ideologije, vrlo konkretne stvari od biometrijske putovnice, mogućnost kretanja ljudi ili sprječavanje kriminalaca da mogu zlorabiti te uvjete. Jednako je i za 35 poglavlja koje se tiču više oblasti života, a koje se odnose na živote običnih ljudi.

I tu nema popuštanja, čak ni za BiH?!

Definitivno!

Švedski šef diplomacije Carl Bildt istaknuo je jučer kako prolazi vrijeme OHR-a, dok pak za BiH dolazi EU. Je li Bruxelles u stanju prevesti BiH iz daytonske u europsku eru?

Ja sam posljednja osoba koja želi proturječiti gospodinu Bildtu i slažem se sa svime što je rekao. Ali šalu na stranu, ono što je rekao gospodin Bildt je relevantno i u određenoj mjeri daje odgovor na ovo pitanje. Europska unija ima veliki pravni okvir koji uređuje njezino funkcioniranje i to nije nimalo apstraktno. Primjerice, to utvrđuje da jedan liječnik koji je diplomirao u Njemačkoj može raditi u Švedskoj ili da se roba proizvedena u Švedskoj može prodavati u Italiji.

Ali većini u BiH zbog političkoga okružja apstraktno izgleda čak i prijava za kandidaturu, a kamoli članstvo u EU!

Ali upravo u tome i jeste stvar. U pitanju su svakodnevne stvari ljudi i mogućnost poboljšanja kvalitete življenja ovdje u BiH. Ako se kapital može slobodno kretati, imat ćete više investicija, ako se diplome budu priznavale, imat ćete mogućnosti raditi na više mjesta, ako vaše robe budu certificirane, moći ćete ih izvoziti u EU.

Kada se razgovara o regionalnom pristupu, najčešće su u fokusu BiH, Hrvatska i Srbija. Počesto se čuju nagađanja da se Hrvatsku i Srbiju koči na putu prema EU da bi se sačekala BiH koja ne bi bila slijepo crijevo EU. Je li to tako?

Ne! To sam jasno poručio i u razgovorima koje sam imao ovdje. Proces proširenja se mjeri po svačijem vlastitom napretku. Svaka zemlja se procjenjuje na temelju napretka i kapaciteta da prihvati zakonodavstvo EU-a te odgovornosti kao mogućeg člana EU-a. Tako da ne postoji nikakav zajednički paket oko pristupanja u EU. To je vidljivo jer je Hrvatska skoro na pragu završiti pregovore za članstvo. EU i Hrvatska su se snažno obvezale da te razgovore dovrše u prvih šest mjeseci ove godine. Srbija je napravila snažan napredak, a posebno je značajan stav predsjednika Tadića kako bi zemlja krenula prema pregovorima za članstvo. I Crna Gora jednako uspješno napreduje. No, želim također istaknuti kako je dobro da među zemljama postoje svojevrsno natjecanje kako bi dalo dodatnu motivaciju zemljama koje zaostaju.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”