Supredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić nastavio je jučer zagrebačku turneju susretom s kolegom, potpredsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom s kojim je razgovarao o suradnji dviju zemalja i nužnosti promjena u BiH, a napose ustavnih reformi. Ljubić je u razgovoru s potpredsjednikom Lekom, jednako kao i s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem ovoga tjedna, potaknuo rješavanje problema, ponajprije mogućnosti da prognani Hrvati iz BiH koji žive u Hrvatskoj budu u mogućnosti glasovati u svojoj prijeratnoj domovini.

Promjena zakona

Ljubić je istaknuo da svim građanima BiH, koji su tijekom rata i poslije izbjegli iz BiH u Republiku Hrvatsku, treba omogućiti da ostvare svoja prava na izborima, bez straha da će izgubiti neko od svojih prava koje ima sad u Hrvatskoj. Ovo je pitanje jednako važno i za Bosnu i Hercegovinu i za Republiku Hrvatsku.
No, prema vrijedećim propisima u Bosni i Hercegovini, na izborima mogu sudjelovati samo oni koji imaju osobne iskaznice. To praktično znači da moraju imati prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini. Većina Hrvata koji su prognani iz BiH, u međuvremenu su se trajno nastanili u Hrvatsku te su zbog pooštravanja provjera od vlasti u Zagrebu bili prisiljeni odreći se jednoga od prebivališta, odnosno bh. osobnih iskaznica. Ovo je posebno bilo evidentno 2009. godine kada se u Hrvatskoj mijenjao Zakon o prebivalištu kojim je strogo utvrđeno kako osoba koja imaju dvostruko prebivalište moraju odlučiti kojega će se odreći. To je ponajviše utjecalo da se broj Hrvata katolika iz BiH, po neslužbenim podacima Katoličke crkve, drastično smanji u odnosu na prijašnje godine. Samo iz Vrhbosanske nadbiskupije prigodom blagoslova župa bilo je čak manje 8000 Hrvata katolika, a u cijeloj BiH ukupno 12.000 osoba, što je praktično veličina jedna prosječne općine.

Pridržavanje propisa

Brojne su druge okolnosti koje tjeraju prognane Hrvate, ali i neke druga kategorije prije svega oko korištenja socijalnih povlastica da se istodobno prijave u Hrvatskoj. No, kada su izbjeglice u pitanju, oni ne mogu dobiti niti pomoć za obnovu u ratu porušenih obiteljskih domova ako nisu prijavljeni u ovoj zemlji. To je bio i formalni razlog da se stotinama takvih obitelji odbiju zahtjevi za dodjelu pomoći za obnovu objekata. Kada bi se striktno pridržavalo propisa, nije moguće posjedovati dvije osobne, odnosno imati dva prebivališta. Jedina je mogućnost da se osobe privremeno prijave u Hrvatskoj s mjestom boravišta, a da zadrže bosanskohercegovačke osobne dokumente.

Na taj bi se način posve izbjegle pravne posljedice, ali i političke budući da će Hrvatska s približavanjem Europskoj uniji morati dodatno pooštriti pridržavanje ovih propisa i prema državljanima Bosne i Hercegovine.

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara