Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Hrvati moraju dobiti teritorijalnu i institucionalnu zaštitu

- Svjesni smo da netko upravo čeka da se radikaliziramo kako bi diskreditirali našu borbu - izjavio je Čović
08. kolovoza 2011. u 09:07 0 komentara 1 prikaza
covic
Foto: VL FOTO

U dva je navrata u posljednjih pet dana predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a Dragan Čović razgovarao s hrvatskom premijerkom i čelnicom HDZ-a Jadrankom Kosor. U zagrijavanju za nastavak političkih pregovora o državnoj vlasti, Čović je dobio potporu Zagreba za nastavak politike u pravcu izgradnje jednakopravne pozicije Hrvata. Sinoć je na Sinjskoj alci bio i s premijerkom i s predsjednikom Ivom Josipovićem.

Zašto tolika hitnost ili potreba sastanaka s premijerkom Kosor, u samo pet dana u dva navrata?

Nisu to žurni sastanci. Razgovarali smo prije 20-ak dana kako pronaći termin za susret kako bismo razgovarali o prilikama u BiH. Uspjeli smo u dva navrata razgovarati iako predsjednica Vlade ima vrlo zgusnute termine aktivnosti, a i u stalnome je obilasku prostora RH. Njezin je angažman kao premijerke također vrlo dinamičan, pa smo uspjeli i prije nekoliko dana, u srijedu, organizirati ručak i razgovarati o svim temama koje opterećuju BiH, a napose Hrvate u BiH. Duboko vjerujem da sam, kao predsjednik HDZ-a BiH, ali i Hrvatskog narodnog sabora, jer sam u toj funkciji išao razgovarati, a evo sada i kao supredsjedatelj u Parlamentarnoj skupštini BiH, uspio predstaviti zbivanja ovdje na pravi način. Zamolio sam predsjednicu da iskoristi sav svoj autoritet kako bi istaknula poziciju hrvatskog naroda u BiH. Mislim da je to prevažno jer trendovi koje imamo u BiH nisu obećavajući iako mi sa svoje strane činimo sve da jednom europskom dimenzijom ponašanja i traženjem kompromisnih rješenja osiguramo sebi jednakopravnu poziciju sa srpskim i bošnjačkim narodom. Siguran sam da smo na dobrom putu, ali sam siguran i da nam za takvo opredjeljenje treba snažna potpora službenog Zagreba.

Dobro, potpora na riječima i te kako postoji. Postoji li, međutim, na djelima?

Što se tiče djela, dogovorili smo jednu čitavu dinamiku susreta, ali i uz političku dimenziju treba nam i druga vrsta potpore. Hrvatska je okončala vrlo važan dio posla i za najdalje pet mjeseci potpisat će sve potrebne dokumente te za manje od dvije godine postati članica Europske unije. Vjerujem da mogu mnogo ležernije pristupiti problemu svog naroda izvan granica RH. A prvi susjed ima najveći potencijal hrvatskoga naroda. Siguran sam da ćemo kroz gospodarsku suradnju razviti jednu novu dimenziju odnosa. S druge strane, očekujemo vrlo jasnu političku potporu stabilnosti BiH u kojoj će hrvatski narod biti apsolutno konstitutivan i suveren na cijelom prostoru zemlje i ono što je za nas najvažnije da legitimni politički predstavnici zastupaju hrvatski narod u vlasti kako bošnjački narod ili netko drugi ne bi među nama birali podobne preko kojih mogu realizirati svoje strateške ciljeve.

A u Federaciji je to upravo slučaj, i to u najtežem obliku?!

To gledamo već nekoliko mjeseci. Nadam se da ćemo svi biti dovoljno mudri da u razgovorima sa srpskim i bošnjačkim partnerima i to stanje vratimo tamo gdje mu je stvarno mjesto. To znači da legitimni predstavnici, odnosno da hrvatski politički blok u konačnici bude na vlasti na sve tri razine što nam za pravo daju rezultati posljednjih izbora. Vjerujem da će razgovori koje vodimo posljednjih dana oko županija konačno uroditi plodom nakon čega ćemo se usmjeriti uspostavi Vijeća ministara BiH, a onda se vratiti entitetskoj razini. 
Je li moguće popraviti golemu političku štetu koja je napravljena na razini Federacije BiH?

Tu je štetu teško popraviti. Oni koji su ušli u vlast da popune prazninu koju smo mi odbili pod onim uvjetima s bošnjačkim blokom napravili su toliko štete da ćemo biti na samome početku kada ovo sve prethodno završimo. Međutim, prava šteta će se za vijeke vjekova otkloniti kada dobijemo ustavne promjene i kada dobijemo izborni zakon koji će spriječiti ovakvo stanje u BiH, spriječiti da već na idućim lokalnim izborima netko odlučuje u ime Hrvata.

Vi vjerujete da će se to dogoditi, inače nema smisla da Hrvati uopće izlaze na izbore?!

To se mora dogoditi i vjerujem da to danas razumiju i predstavnici međunarodne zajednice koji dolaze iz Bruxellesa, Washingtona.

Izvire li otuda Vaš optimizam?

Apsolutno. Protekli tjedan sam jako dugo razgovarao s američkim veleposlanikom poručivši da će Hrvati nastaviti ovim putem izbjegavajući bilo kakvu radikalizaciju odnosa u BiH jer smo svjesni da netko upravo čeka da se radikaliziramo kako bi diskreditirali našu borbu. Stalno ističemo da istinski želimo BiH u njezinim granicama kao europsku zemlju i euroatlantski put, ali da se osigura jednak položaj Hrvata koji će jamčiti da legitimni narodni predstavnici budu u vlasti. I posljednji razgovori s predstavnicima američke administracije potvrdili su jedan partnerski, rekao bih i prijateljski odnos oko svega onoga što mi zagovaramo. Na sličan sam način nedavno razgovarao s nekoliko predstavnika EU-a. Njihovi komentari daju dovoljno prostora za optimizam koji iznosim.

Ali netko je jako moćan svejedno dao mig takozvanoj platformi da u Federaciji izvede pravi državni udar i ukloni hrvatski narod iz vlasti?

Bez daljnjega je to bilo tako. Ali ne želim spekulirati oko toga jer način da izađemo iz svega toga je da nitko ne bude dobitnik ni gubitnik. Ima, međutim, puno onih izvan BiH, ali i u samoj zemlji koji misle da mi kao najmalobrojniji narod trebamo kroz nekih pet-šest izbornih ciklusa dobiti status nacionalne manjine. Zbog toga smo protiv dvoentitetskih rješenja. U konačnici mi moramo dobiti institucionalnu, ali i vrlo jasno ću reći i teritorijalnu jednakopravnost. No, današnji je prioritet riješiti presudu Suda iz Strasbourga jer se time rješava izbor članova Predsjedništva, Doma naroda. Ne smije se dopustiti da netko u ime nas bira člana Predsjedništva ili hrvatske izaslanike u Domu naroda. Ako to dopustimo još jednom bilo komu, onda će to postati pravilo.

Nakon prvih razgovora s gospodinom Lagumdžijom i Tihićem, bili ste optimist oko uspostave Vijeća ministara, a onda ste rekli ništa prije rujna. Je li problem u Vama ili sugovornicima?

Problem je zajednički. Ja sam imao jednu strategiju da posljednjeg dana prije stanke u radu Parlamenta izaberemo mandatara. Međutim, razgovori koje sam vodio s Tihićem, Lagumdžijom, Ljubićem, Dodikom, Bosićem, Radončićem, Silajdžićem išli su k tome da predstavnik HDZ-a bude mandatar. Problem je nastupio oko sastava Vijeća ministara. I ne samo to. Ja sam tražio da kao prijelazno rješenje imamo rekonstrukciju federalne Vlade. Oko svega toga se nismo mogli dogovoriti i kao kompromisno rješenje smo dogovorili uspostavu vlasti u dvjema županijama.

I je li se spustila ta temperatura?

Upravo tako. Dogovor je da se Mostar i Travnik riješe u paketu.

Ali to teško ide, naročito u središnjoj Bosni?

Apsolutno. To samo pokazuje koliko su daleko neki otišli s idejom eliminiranja Hrvata iz političkog života. Ja sam, međutim, optimističan da ćemo do kraja kolovoza uspjeti sve to ispeglati.

Navodno su čelnici četiri stranke sve usuglasili!

Apsolutno kada su u pitanju ove dvije županije.

Ali niže razine, naročito SDP, opstruiraju dogovor.

Trebate znati da je u središnjoj Bosni bila uspostavljena Vlada i da nije bilo stajališta OHR-a, ne bi se ništa promijenilo. Tu je dan prostor za dogovor i mi smo iskoristili tu prigodu. Nakon županija, siguran sam da ćemo lakše rješavati i probleme na razini države.

Može li se reći da su Hrvati na izvjestan način ipak popustili prigodom dogovora o uspostavi vlasti u središnjoj Bosni?

Može se i tako kazati. To je realnost, ali je i realnost da je vlast bila uspostavljena u središnjoj Bosni. Mi smo međutim dogovorili da u dvjema vladama imamo sadašnji odnos po broju ministara. Dakle, u središnjoj Bosni četiri, a u Mostaru šest. Istodobno, u Travniku će Hrvat biti na čelu Skupštine, a u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Bošnjak.

Mislite li da nakon ovog prvog političkog zatopljavanja zemlja ‘Bosna’ plovi mirnijim vodama?

Ako ništa drugo, ovo bi trebalo biti ohrabrenje pred set razgovora koji će uslijediti na jesen. Mi vrlo brzo dobivamo novog specijalnog predstavnika Europske unije i njegovim dolaskom dobivamo jednu novu svježinu. Na nama je da postignemo dogovor o dvjema razinama vlasti kako bismo učinili svoj dio posla. Ovoga je mjeseca gospođa Merkel, s čijom sam administracijom u kontaktu, u posjetu Zagrebu i Beogradu. Postojali su izgledi da posjeti i Sarajevo, ali je uvjet bio da imamo novo Vijeće ministara. Optimist sam da ćemo u rujnu postići dogovor i da pri tome možemo reći kako su svi nešto dobili i da nitko nije gubitnik. To nije jednostavno uraditi. Oni koji su ovo proveli na entitetskoj razini, učinili su to da bi imali određenu političku prednost. No, vjerujem da ćemo opet sve vratiti na početak.

I što onda?

Vratili smo se na početak. Samo smo izgubili godinu dana na nadmudrivanju. I naš uvjet oko uspostave vlasti je da se postavi precizan termin dokad ćemo donijeti novi izborni zakon i ustavne promjene ili minimum presude Suda u Strasbourgu.

Imate li takve informacije da bi međunarodna zajednica mogla arbitrirati kao u slučaju Federacije ako se ne postigne dogovor o državi?

Nijedan od predstavnika međunarodne zajednice s kojima sam razgovarao nije promišljao na takav način.

Tko to?

Pa i američki veleposlanik s kojim sam nedavno razgovarao je jasno rekao da njihova administracija želi pomoći kako bi se uspostavila vlast na temelju izborne volje. Mislim da je dobro da se političarima odavde prepusti mogućnost da se dogovore. Naravno, ako takvo što propadne, ne treba isključiti mogućnost da se traže rješenja izvan našeg dogovora.

Jesu li mogući izvanredni izbori?

Pa sjećate se da smo i o tome razgovarali prije pet ili šest mjeseci. Ali mislim da trebamo iscrpiti sve mogućnosti. Ako nakon godinu dana nemamo vlast, onda trebamo razgovarati trezveno o svim mogućim rješenjima iako BiH nije strano da imamo tehničku vlast i po dvije godine. 
Rekli ste da imate značajna očekivanja od danskog diplomata Sorensena koji dolazi u BiH. Donosi li to po Vama zaokret kada je u pitanju Europska unija koja je često podijeljena oko gledanja na BiH?

Iskreno očekujemo potpuni zaokret kada je u pitanju Europska unija. Prije svega jer su europske političare opterećivali golemi ekonomski problemi s kojima se i danas suočavaju. A onda kada pogledate jednu malu BiH i njezine političare koji ne žele sami riješiti svoje probleme, jasno je da ne može Bruxellesu biti prioritet ova zemlja. Zadovoljan sam zbog jedne svježine koju donosi posebni predstavnik Europske unije i siguran sam da neće više dopustiti bilo kakvo eksperimentiranje kakvo se primjerice dogodilo oko uspostave federalne Vlade.

Kako ocjenjujete rad ove nelegalne platformaške Vlade, čime se ona bavi?

Pa ničim. Meni je žao što stalno slušam kako direktori naših institucija, agencija, poduzeća u FBiH, članovi nadzornih odbora će se žaliti na ovakve odluke sudovima, ombudsmanima. Njihova je nakana samo ovladati resursima, uzeti direktorske pozicije. Naravno da su ih partneri koji su s njima gradili tu partnersku priču zadovoljili s mogućnosti da imenuju nekog direktora, člana nadzornog odbora. Sva njihova aktivnost se na to svela.

Sve što rade, rade izvan zakona, a za to će kao odgovor dobiti sudske presude. S druge strane, iskreno od tih ljudi, napose predstavnika hrvatskog naroda, ništa nisam ni očekivao. Kada se pogleda njihova ‘kompetentnost’, obrazovna struktura ili dosadašnji rezultati, jasno je da to nema nikakvu budućnost.

U razgovoru s dosta ljudi čuo sam da se od Hrvatskog narodnog sabora (HNS) očekivao žešći odgovor. Kako Vi na to gledate?

Pod određenim uvjetima sam prihvatio biti na čelu HNS-a, a gospodin Ljubić na čelu Glavnoga vijeća. Vrlo jasno smo rekli da ne želimo ponoviti pogreške koje su pravljene. Dinamika možda ne zadovoljava sve potrebe, ali ovoga puta HNS je u trajnom zasjedanju i okupio je glavninu hrvatskog naroda u BiH. Ostavio je i otvorena vrata onima koji su odlutali od svog naroda, a najgora moguća stvar koja vam se može dogoditi jest upravo to.

Što je onda odgovor HNS-a?

Mi smo pripremili dugoročnu strategiju. Već ovoga tjedna u Mostaru ćemo imati naše iseljeništvo iz SAD-a, Kanade, Australije, Švicarske, Njemačke… kako najprimjerenije pomoći hrvatskome narodu. Moramo osmisliti koncepciju da otvorimo svoje urede i u Washingtonu, Bruxellesu, Berlinu kako bismo preko naših ljudi koji bi bili pravi lobisti za ono što radimo ovdje komunicirali s tim administracijama na izravniji način. Siguran sam da uspostava Glavnog vijeća koji je počeo na valjan način funkcionirati daje jednu potpuno novu dimenziju koja se više neće moći ignorirati u Zagrebu, Bruxellesu, Washingtonu, ali niti ovdje u Bosni i Hercegovini. Znači želimo djelovati sukladno zakonima BiH i to je suština našega rada. Svjesni smo da svi oni koji ne misle dobro hrvatskome narodu očekuju da mi nešto poduzmemo izvan zakona i Ustava kako bi imali razloga za naše sankcioniranje. To su nam priznali svi da smo izbjegli tu zamku. I gospodin (Thomas) Countryman nam je čestitao na tome. Ovo je dugoročna utakmica i siguran sam u naš uspjeh i uspjeh Bosne i Hercegovine.

Gospodine Čoviću, platformaši nisu na vlasti u županijama, ali te iste županije u kojima je i Vaša stranka djelomično vlasti ne financiraju dovoljno Sveučilište, bolnicu, kazalište, medije. Zašto je to tako?

Istina je da imamo jedan opći politički zastoj. Da bi funkcionirao cijeli sustav, moramo uspostaviti vlast i zato je jako važan prvi korak. Ako završimo u HNŽ-u i SBŽ-u, odmah ćemo okončati i vlast u Hercegbosanskoj županiji i tu neće biti problema. Prvi zadatak svih tih pet županijskih prostora bit će osigurati do kraja transparentno financiranje Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Radija Herceg Bosne, Studentskog centra, Kazališta. Znači svih institucija koje su preznačajne za opstojnost na ovim područjima. Svaki premijer koji će doći na čelo vlada imat će to kao prvi zadatak kako se nikada više ne bi ponovila situacija da naše institucije preživljavaju na nekim grantovima. Ako taj sustav ne zaživi, smatrat ću se i osobno odgovornim.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.