Ivo Vincetić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Posavske županije i rukovoditelj poslovnice Razvojne banke FBiH u Orašju, prisutan je u političkim zbivanjima Posavine i BiH već 20-ak godina. Nakon petogodišnje medijske šutnje pristao je na otvoreni razgovor u kojem govori o približavanju dva HDZ-a, ustroju vlasti u Posavskoj županiji, suradnji s ostalim strankama i trenutnom položaju Hrvata u BiH, budućnosti i projektima u tom dijelu BiH te ulaganjima Razvojne banke u Posavini.

Položaj Hrvata u BiH sve je teži, posebice nakon događanja u središnjoj Bosni i prijetnji za konstituiranje vlasti u FBiH bez Hrvata?

Trenutačni položaj Hrvata u BiH takav je da nisu riješena ustavna pitanja kojima bi Hrvati kao narod imali svoje mjesto u svim institucijama vlasti. Posebno je to izraženo s pozicija FBiH u kojoj su ustavne promjene takve da, recimo, Vlada FBiH može održati sjednicu, a da Hrvata jednostavno nema u Vladi, tj. da netko drugi umjesto nas može formirati vlast i da se ne poštuje volja birača. SDP želi u vlast uključiti one stranke koje po izbornim rezultatima nemaju više od 10 posto potpore hrvatskog biračkog tijela i na taj način obezvrijediti ono što su Hrvati izabrali na izborima. Jasno je da bez promjene državnog Ustava nema ni kvalitetnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kako komentirate sporazum i suradnju između dva HDZ-a?

Upravo iz ovih razloga došlo je do spajanja dva HDZ, što je bilo i neminovno. Kroz ove dvije stranke na prošlim izborima je iskazana 90-postotna volja hrvatskoga biračkog tijela i, po meni, to su jedine dvije stranke koje imaju pravo govoriti što je budućnost Hrvata u BiH. Stajalište HDZ-a BiH, a konkretno Županijskog odbora u Posavini je da Hrvati Posavine traže diskontinuitet u budućem teritorijalnom ustrojstvu BiH. Za nas Hrvate na sjeveru države to znači da budemo skupa s onim dijelom hrvatskog teritorija koji će sutra činiti jednu cjelinu. Mi ne prejudiciramo hoće li to biti treća, četvrta... federalna jedinica ili neko drugo ustrojstvo, ali za nas je najvažnije da forma diskontinuiteta nama u Posavini, koji smo najmalobrojniji u okviru hrvatskog naroda, jamči da nećemo biti utopljeni i majorizirani od nekog većinskog naroda.

Kako ocjenjujete suradnju s ostalim strankama u Posavini?

Kao stranka otvoreni smo za suradnju sa svima i normalno je da nisu svi u situaciji da kroje vlast, ali moja ocjena suradnje s ostalim strankama je dobra. Odmah poslije izbora, kao predsjednik ŽO-a poslao sam dopise svim strankama koju su ušle u Skupštinu da razgovaramo, ali nažalost tri se nisu odazvale. U Posavini je 9 parlamentarnih stranaka. Činjenica je da pojedine stranke imaju samo jednog zastupnika, ali one su isto tako vrijedne pozornosti. HDZ BiH je demokratska stranka koja želi svakoj stranci dati značaj u smislu razgovara za dobrobit Posavine.

Od vremena kad je konstituirana Posavska županija, HDZ BiH ima potporu većine birača u Posavini. Kako to komentirate?

To samo po sebi govori da je HDZ BiH stranka s argumentima, koja pred sobom ima jasne ciljeve. Da nije tako, narod u Posavini ne bi vjerovao HDZ-u BiH koji ima programe o skrbi za Hrvate, ali i sve druge narode koji ovdje žive. Dakle, to su jasni nacionalni, gospodarski, socijalni i infrastrukturni programi i u Posavini se pokazuju jasni pomaci. Da se razumijemo, nismo savršeni, ali daleko smo kvalitetniji u odnosu na ono što se nudi hrvatskom narodu u Posavini. Ne podcjenjujući ostale stranke, naša kadrovska lista je daleko kvalitetnija od drugih. Svjedoci smo da su u prošlosti iz redova HDZ-a nastajale druge stranke koje su za sobom povlačile određen broj glasova, ali hrvatski narod je u nama prepoznao da imamo pozitivan pravac kretanja koji je važan za Hrvate Posavine. U uvjetima u kojim se nalazimo pokušavamo naći kompromis u smislu da prepoznamo one koji se žele razvijati, ali i one koji teško žive. Zalažemo se opstanak onih koji žive u Posavini, ali i za povratak svih koji su ovdje živjeli.

Koji su, po Vama, prioriteti na području Posavine kada je u pitanju HDZ BiH?

To je u prvom redu ravnopravnost Hrvata na cijelom prostoru BiH, a naravno tu ubrajam i Hrvate u Posavini. Tražimo nove ustavne promjene koje će definirati status Hrvata u BiH, a posebno u entitetu u kojem živimo gdje će se uvažiti sve ono što tražimo. Svjedoci smo da na zadnjim izborima za člana Predsjedništva BiH nije uvažavana volja Hrvata, nego su po sadašnjem Ustavu drugi nama birali ljude koji će nas predstavljati. To svakako nije dobro ni za nas, ni za druga dva naroda da nam oni biraju predstavnike. Neozbiljno je govoriti o rješavanju gospodarskih ili socijalnih pitanja, a bez trajnog rješenja Ustava koji će nam osigurati mirnoću za razgovor o dobrobit ljudi iz Posavine.

Nedavno su čelnici dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić, boravili u središnjoj Bosni, a za danas je najavljen njihov dolazak u Posavinu. Što očekujete od tih razgovora?

Očekujem da će izaslanstva jedne i druge stranke s predsjednicima stranaka otvoriti razgovore o konstituiranju vlasti u Posavini. Koliko ćemo brzi biti u tom pravcu, ne ovisi samo o nama, nego i o odnosima na prostoru FBiH gdje su dva HDZ-a parlamentarne stranke. Očekujem da do kraja mjeseca konstituiramo vlast u PŽ-u zajedno s dosadašnjom koalicijom proširenom s HDZ-om 1990 i da ćemo moći odgovoriti na sva pitanja i probleme. Sporazum dva HDZ-a u ovom teškom trenutku za Hrvate u BiH nema alternativu, stoga Posavina mora sudjelovati u donošenju ustavnih promjena.

Svojedobno ste kao predsjednik Vlade PŽ-a pokrenuli projekt visokoškolskog obrazovanja koji je od tadašnjih 200 studenata danas dostigao brojku od 1400 na fakultetima u Posavini!? Je li i to promijenilo sliku Posavine?

I to je jedan od programa HDZ-a BiH u kojem je jasno iskazana želja da Hrvati u BiH imaju svoju visokoškolsku ustanovu kao što je Sveučilište u Mostaru. Mi smo jedni od suosnivača Sveučilišta i jasno je da smo bili spremni sufinancirati njegov opstanak, a samim tim iskazana je volja Posavine da jedan dio fakulteta bude u našem kraju. S radošću mogu kazati da su to pojedini fakulteti prihvatili, a Pravni fakultet je prvi prokrčio put Sveučilištu u Posavini. U Orašju završavamo i gradnju Srednjoškolskog centra koji će koristiti i studenti, a rezultat toga je da nećemo imati potrebu tražiti visoko obrazovane kadrove u drugim sredinama. Zaživio je program HDZ-a BiH o sufinanciranju školarina za građane s prostora Posavine i dodatnom stimuliranju za djecu razvojačenih branitelja koji nemaju dovoljno sredstava ili nisu zaposleni. Ovo smatram pravim načinom borbe za opstanak Hrvata u Posavini.

Koliko Razvojna banka BiH, u kojoj radite, pomaže gospodarstvo Posavine?

Uglavnom podržavamo proizvodnju i proizvodne usluge, a ne trgovinu i posredništvo. Do osnivanja poslovnice u Posavini Razvojna banka je financirala samo nekoliko projekata, a danas smo, nakon dvije i pol godine, postigli značajan plasman sredstava koja su doista povoljna. Naša najviša kamata je 5 posto, a za poljoprivredu 4 posto i uz sufinanciranje kamata od Vlade PŽ-a dobijete praktično beskamatnu pozajmicu. U protekloj godini poslovnica Orašje plasirala je u Posavinu oko 7,5 milijuna KM, što nisu ogromna sredstva, ali su vrlo značajna za gospodarstvo koje je u teškom stanju.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’