Ne tako davno, prije šesnaest godina združene postrojbe Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane osvojile su u Glamoč i Bosansko Grahovo. Operacija Ljeto ‘95. bila je jedan od presudnih za konačno oslobađanje Hrvatske i praktično je predstavljala uvertiru za Oluju. Zauzimanjem Bosanskoga Grahova hrvatske snage praktično su presijekle prometnu žilu kucavicu Knina koja je preko Drvara vodila prema Banjoj Luci. Ovu je akciju bilo moguće provesti na temelju Splitskog sporazuma koji su potpisali tadašnji hrvatski i bošnjački čelnici, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, o slobodnom ulasku hrvatskih postrojbi na teritorij BiH.

Vezanje zastava

Takvih savezništava, razvrgavanja, sklapanja novih, priklanjanja jednoj ili drugoj strani u posljednjih 20-ak godina u BiH bilo više, a u načelu uvijek su se dvije strane okretale protiv treće kada su osjećali opasnost od pogubne politike koju su vodili njezini ideolozi. 
Prije prvih višestranačkih izbora Hrvati i Bošnjaci, odnosno njihove stranačke uzdanice HDZ BiH i SDA su bili najsnažniji saveznici. Na svim značajnijim predizbornim skupovima zastave su vezivali ove dvije stranke najavljujući praktično zajednički odgovor pred nastupajuću agresiju takozvane JNA. Što javno, što tajno i prije početka rata pregovarali su predstavnici Muslimana i Hrvata sa Slobodanom Miloševićem i Radovanom Karadžićem. Poznati su dogovori oko odluke o ostanku BiH unutar granica krnje Jugoslavije, ali i dogovori Boban-Karadžić oko novog unutarnjeg ustrojstva ove zemlje i podjele interesnih zona Srba i Hrvata. U ratu su se savezništva mijenjala upravo prema mudroj izreci da je sve prolazno i da su samo interesi vječni. Od savezništva Teritorijalne obrane i HVO-a do kasnijeg rata i ponovnog savezništva potkraj ratnog sukoba oko deblokiranja Cazinske krajine i oslobađanja dobrog dijela Hrvatske. U slučaju BiH nikada do sada ovi savezi nisu bili dugog roka trajanja. Odmah po uspostavi Federacije BiH u Washingtonu 1994. godine imamo latentno nepovjerenje, incidente, otvorene sukobe između Hrvata i Bošnjaka.

Obrat radi vlasti

Cijelo to vrijeme srpska je strana uglavnom bila pošteđena izravne konfrontacije omeđena svojim entitetom. Dvadeset godina nakon rata izraženo političko savezništvo je između vodećih hrvatskih i srpskih stranaka i to zbog tendencija bošnjačke političke elite da dominira nad voljom Hrvata, a onda i Srba.

To je do izražaja došlo u FBiH gdje su Hrvati eliminirani iz vlasti unatoč tome što je za dva HDZ-a glasovalo 90 posto naroda, a u vlasti su instalirana stranke s minornom hrvatskom potporom poput HSP-a BiH.

To je generiralo najveću krizu u BiH nakon rata čime su poljuljani i temelji Daytonskog mirovnog sporazuma. Kako se ubuduće jedna strana ne bi priklanjala drugoj jer im prijeti treća strana, a što opet sve može dovesti do destabiliziranja ukupnih odnosa, treba redefinirati daytonski poučak i stvoriti državu po mjeri Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”