Troškovi hrane, i njihov udjel u potrošačkoj košarici u razvijenim zemljama EU do krize je iznosio između 11 i 13 posto, a trenutačno se na razini cijele Unije kreće oko 20 posto. Za financiranje minimuma, bez kredita, minusa i izdvajanja za zdravlje i obrazovanje, u zemljama regije potrebne su barem dvije prosječne plaće i po europskim standardima živimo u siromaštvu.

Ni polovinu troškova

S prosječnom plaćom građani BiH ne mogu pokriti ni polovinu potrošačke košarice. Nasuprot visokoj košarici, primanja su godinama ostala ista, pa su tako u lipnju zabilježene prosječne plaće od 836 maraka na razini BiH. Ipak, s ovom plaćom rijetki se mogu pohvaliti jer primanja polovice građana koji imaju sreću raditi ne prelaze 500 maraka. Izračuni pokazuju kako plaće u BiH ne pokrivaju polovicu potreba prosječne četveročlane obitelji u kojoj netko ima sreću raditi. Građani u BiH sve više kupuju osnovne namirnice, a sve manje takozvani luksuz poput mesa, slatkiša ili sokova. Za utjehu, slično je i u zemljama bivše Jugoslavije, osim Slovenije. Troškovi prehrane u Makedoniji čine 43 posto izdataka, 41 posto u Srbiji, 37 posto u Crnoj Gori, 36 posto u BiH te 32 posto u Hrvatskoj.

Nasljednici Jugoslavije

Dvadeset godina nakon raspada, životni standardi zemalja bivše Jugoslavije znatno se razlikuju, ali većini je zajedničko jedno: kad je riječ o minimalnim mjesečnim troškovima života za prosječnu obitelj, ni u jednoj od tih zemalja - osim u Sloveniji - nije dovoljna jedna prosječna plaća da ih pokrije. Drugim riječima, kako bi financirali minimum, bez ikakvih kredita, minusa i automobila, te uz vrlo oskudna izdvajanja za stavke poput zdravlja ili obrazovanja, u većini zemalja regije ljudima su potrebne barem dvije prosječne plaće - ako ne i više. U Srbiji je za pokrivanje tzv. potrošačke košarice potrebna jedna i pol plaća, u BiH ni dvije nisu dovoljne. U Crnoj Gori prosječna plaća pokriva pola potrošačke košarice, u Hrvatskoj za to nedostaje stotinjak eura. Iznimke su Slovenija i Makedonija. Slovenskoj obitelji svaki mjesec, nakon što zadovolji minimalne potrebe, još i ostane oko 240 eura. Makedonska bi prosječna plaća također pokrila minimalne potrebe jedne prosječne obitelji, ali ne zbog niskih cijena života, nego zato što je makedonska potrošačka košarica i više nego oskudna.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’