Na prošloj sjednici Vlada FBiH razmatrala je izvješće Radne skupine za analizu relevantne dokumentacije u vezi upisa dionica i dioničara “Aluminija” d.d. Mostar kod Registra vrijednosnih papira FBiH. Zadatak ove radne skupine, koju je Vlada imenovala 13.10.2011. godine, bio je analiza cjelokupne dokumentacije o ovom slučaju, odnosno važeće strukture kapitala kod emitenta. Prije izjašnjenja o izvješću spomenimo da se Radna skupina već izjasnila o ponuđenim prijedlozima, a zaključeno je da će premijer FBiH i federalni ministar energije, rudarstva i industrije još jednom razgovarati sa zainteresiranim stranama. Prema prijedlogu Radne skupine, državni kapital u Aluminiju iznosio bi 50,01 posto, dok bi kapital malih dioničara iznosio 37,09, a Tvornice lakih metala Šibenik 12 posto. U kapital malih dioničara ušli bi i bivši radnici ‘Aluminija’ – Bošnjaci, Srbi i Hrvati koji su u ratnim i poratnim godinama istjerani iz ove kompanije.
Prijedlog još predviđa da se nakon upisa u Registar vrijednosnih papira, ide na emisiju dionica u iznosu do 20 posto kako bi se prikupilo 30 do 50 milijuna KM, od kojih bi bio uvezan staž, odnosno isplaćene otpremnine i ostale obveze bivšim i sadašnjim radnicima. Ovo su već odbili predstavnici Aluminija, koji su Vladi FBiH i Radnoj skupini ponudili svoj prijedlog. Prema ovom prijedlogu bivši radnici ne bi se našli među malim dioničarima, a izmirenje obveza prema njima bilo bi izvršeno od sredstava emitiranih dionica u iznosu od 17,4 posto. Vlasnička struktura nad Aluminijem Mostar i njegova privatizacija već godinama je priča koja se provlači kroz medije, ali i političke razgovore. Prije nekoliko godina propao je pokušaj privatizacije od konzorcija širokobriješkog Feala, švicarskog Glencora i Dalekovoda Hrvatske. Za to je bila presudna odluka bivšeg federalnog premijera Nedžada Brankovića, koji je odustao od prodaje zbog promjene uvjeta natječaja. Privatizacija najvećeg bh. izvoznika u vrijeme globalne financijske krize, unatoč želji federalne Vlade do daljnjeg je neizvjesna. Tu si i problemi s cijenom struje zbog koje je više puta najavljivano gašenje proizvodnje.
