Zamjenik pomoćnika američke državne tajnice Philip Reeker protekla dva dana je imao intenzivne razgovore s bh. liderima i međunarodnim dužnosnicima u Sarajevu kako bi pokušao potaknuti deblokadu političke krize. Iako je posjet djelomično zasjenjen terorističkim napadom na američko Veleposlanstvo, glavni Reekerov zadatak u BiH bio je prenijeti poruku Washingtona o potrebi uspostavi vlasti na bazi kompromisa, ispunjavanju obveza na putu prema EU i NATO-u, ali i mogućoj reformi Federacije BiH, kako bi ona postala funkcionalniji entitet. Reeker je tijekom boravka u Sarajevu dao i zajednički intervju za nekoliko dnevnih tiskovina, uključujući i Večernji list. Posebno su nas zanimali američki stavovi o uspostavi vlasti i reformi Federacije BiH.

Koga smatrate odgovornim za to što još nije uspostavljena državna vlast u BiH i je li OHR pogriješio kada se umiješao u provedbu izbornih rezultata na federalnoj razini?

Mislim da su svi politički faktori na neki način odgovorni. Političari su izabrani da pokažu liderstvo, formiraju vlast i upravljaju zemljom. Od izbora je prošlo 13 mjeseci i umjesto da krive jedni druge trebaju se fokusirati na to što treba uraditi kako bi se situacija popravila. Imali su tri konstruktivna sastanka u tri različita grada i na posljednjem, u Brčkom, došli su vrlo blizu kompromisa putom kojih bi mogli formirati državnu vladu. Mi ih potičemo da nastave tim putom. Očito je uloga OHR još uvijek neophodna, jer čujemo retoriku i neke stavove o Daytonskom sporazumu koji uopće nisu konstruktivni.

U zadnje vrijeme se otvoreno govori o potrebi reforme Federacije BiH. Što bi ta reforma trebala sve obuhvatiti?

Onima koji promatraju što se događa u BiH očito je da strukture u Federaciji, tolika količina birokracije, jednostavno sprječava ekonomski razvoj. Treba se razmotriti određena reforma koja se tiče sastava Federacije, njezinog ustava. Treba iskoristiti priliku kako bi Federacija bila konkurentnija, da se otvori prostor za ulaganja, da se pružaju bolje usluge građanima tog entiteta. To su sve stvari gdje međunarodna zajednica može pružiti pomoć, ali to su odluke koje trebaju donijeti građani i lideri u Federaciji. To je nešto što zaslužuje određeno razmatranje i ovo je prilika da svi poduzmu korake i učine strukture upravljanja efikasnijim. Kao entitet, Federacija bi trebala razmotriti kako može postati efikasnija, a onda i država BiH u cjelini treba vidjeti koje korake poduzeti da bi Europa bila njena budućnost.

Znači li ta reforma Federacije BiH ukidanje ili objedinjavanje županija?

Nisam ni na jednu od te dvije stvari mislio ili ih spomenuo. Ono što sam sugerirao jest da se razmotri mogućnost reformiranja Federacije, ustavna reforma ili neki drugi način kako bi brojne strukture u Federaciji bolje služile građanima, bilo da se radi o zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, komunalnim uslugama ili bilo čemu drugom što očekujemo u bilo kojoj modernoj zemlji. Mnogo je iskustava u svijetu, stručnjaka koji vam mogu pomoći. Mislim da je to nešto što zasluže razgovor u mjesecima i godinama pred nama. Svima, pa i građanima Federacije je jasno da bi ovaj entitet mogao biti savršeniji, da bi mogao imati bolje strukture koje neće biti konkurencija jedna drugoj, koja neće stvarati probleme građanima, investitorima i drugima.

Kada govorimo o reformi, to znači da se nešto treba promijeniti. Govorimo ili ovdje o ukidanju nekih institucija Federacije ili županija, uspostavi novih institucija. Koja razina vlasti je problem? Možete li biti malo konkretniji kada je u pitanju ta reforma?

Nije na meni da vam kažem što treba reformirati. Veleposlanik Moon i ja mjesecima o tome razgovaramo. Federacija BiH je kompleksna, dupliraju se stvari u Federaciji, a mi želimo vidjeti da ovaj entitet postane funkcionalniji, učinkovitiji, manje birokatiziran, da bolje zadovoljava potrebe građana. Ovakvo stanje frustrira građane. Mi ne dajemo odgovore, već sugeriramo da se razgovara o tome unutar Federacije. Američko veleposlanstvo i drugi partneri iz međunarodne zajednice su spremni pomoći, ali odluka o bilo kakvoj konkretnoj reformi u Federaciji je na građanima FBiH i izabranim liderima.

Kako Vi gledate na napad na američko Veleposlanstvo. Je li to individualni čin ili možemo govoriti o dubljem odnosu prema američkoj misiji u BiH?

Ja želim istaknuti našu zahvalnost sigurnosnim službama u BiH koje su reagirale tako dobro na napad na naše veleposlanstvo. Imao sam čast posjetiti policajca koji je ranjen i izrazio sam zahvalnost državne tajnice Hillary Clinton i američkog naroda za njegovo herojstvo i brzi odgovor lokalne policije. Mi na ovaj napad odgovaramo odlučnošću da ostanemo s našim prijateljima u BiH i nastavimo raditi kao partneri i fokusiramo se na ciljeve koji se tiču mjesta BiH u Europi. Mislim da trebamo vidjeti ono što se dogodilo. Pojedinac je bio taj koji je otvorio vatru na Veleposlanstvo s ciljem da ozlijedi Amerikance. No, nanio je ozljedu građaninu BiH. Vodi se istraga u koordinaciji s bh. sigurnosnim službama i FBI je poslao tim, što je uobičajeno u ovakvim incidentima. Ovo jest bio napad na američko Veleposlanstvo, ali bili smo dirnuti što smo dobili tako snažnu potporu od lokalnih lidera i ogromnog broja običnih građana BiH iz svih dijelova zemlje.

Reakcije koje su uslijedile pokazuju da je ovo trenutak koji možemo iskoristiti da radimo na ispunjavanju dnevnog reda koji smo postavili, da ponovno energiju fokusiramo ka potpori BiH na putu prema EU i NATO-u. Ohrabrujemo bh. lidere, koji su jednoglasno osudili napad i pružili potporu nama, da sada rade zajedno na formiranju državne vlasti što je prije moguće. Ne želimo da BiH zaostaje za svojim susjedima. Zastoj u proteklih godinu dana je doveo u pitanje mnoge reforme na kojima smo naporno radili u prethodnih nekoliko godina.

Kakav je Vaš stav općenito o borbi bh. vlasti protiv terorizma? Postoje neke kritike da bh. vlasti nisu ozbiljno shvatile problem uvoza radikalne ideologije u zemlju?

Općenito govoreći, imamo izvrsnu suradnju s bh. institucijama zaduženim za borbu protiv terorizma. Naša suradnja je bila djelotvorna i bh. vlasti su zatvorile nekoliko organizacija povezanih s terorizmom, oduzeli su državljanstvo nekim stranim borcima i naš je stav da je BiH čvrsto ispunjavala svoje obveze na provedbi sankcija UN-a vezano za terorizam. Ono što smo vidjelu u petak je podsjetnik da ima pojedinaca i skupina u svijetu koji su fokusirani na to da nanose štetu Amerikancima i našim saveznicima, što uključuje i građane BiH.

Hoće li SAD prepustiti međunarodno liderstvo EU nakon što je u Sarajevo došao posebni izaslanik EU-a Peter Sorensen i što će biti s Vijećem za provedbu mira?

Tu se doista radi o partnerstvu SAD-a i EU-a. Sretni smo što je Peter Sorensen ovdje. Pozdravljamo tu novu strukturu, instituciju koju on vodi i njegovu misiju. Posvećeni smo tom partnerskom odnosu s EU-om kada je u pitanju cijela ova regija, a posebno BiH. To znači nastaviti podržavati OHR dok ne dođe vrijeme za kraj mandata te institucije. Cilj svih nas je da BiH bude stabilna, prosperitetna zemlja koja snažno grabi prema članstvu u EU i NATO-u. Potičemo bh. lidere da naprave kompromis kako bi se formirala državna vlast. Uostalom, to je ono zbog čega su ih građani i izabrali.

Kakva je ovdje odgovornost OHR-a i to je institucija koja skupo košta? Ima li ovdje dupliranja međunarodnih institucija?

Mi bismo voljeli vidjeti tranziciju u OHR-u i o tome se svi slažemo. Dogovoreno je da se to može dogoditi kada se ispune postavljeni ciljevi. Uspostavom EUSR-a vidimo priliku za komplementarnu ulogu, jer EU gradi strukture koje su njoj neophodne. Do trenutka kada ćemo vidjeti da su ciljevi ispunjeni i kada OHR ne bude potreban, OHR i visoki predstavnik imaju našu punu potporu. Visoki predstavnik i dalje ima na raspolaganju bonnske ovlasti koje može koristiti ukoliko to bude potrebno. Istodobno, blisko surađujemo s veleposlanikom Sorensenom i njegovim kolegama u EU s jasnim ciljem da se pomogne BiH na putu prema euroatlantskim integracijama.

Zbog nemogućnosti postizanja dogovora o vlasti spominje se i mogućnost održavanja prijevremenih izbora zajedno s lokalnim izborima iduće godine. Kakav je vaš stav o tome?

Ja ne mislim da je rješenje održavanje novih izbora. Imali ste izbore prema vašem ustavu, imate lidere koji su izabrani na tim izborima i oni trebaju formirati vlast. Događa se to širom svijeta i nema nikakvog razloga da se to ne dogodi i u BiH.

Politika je teška i postoje razlike, ali one se mogu prevazići. Pokazao je to sastanak u Brčkom i moja poruka bh. liderima je da uzmu to, preuzmu inicijativu i krenu naprijed.

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest