Jesu li priče o povratku raseljenih i izbjeglih osoba u BiH postale obmana s obzirom na stvarno stanje na terenu. Naime, o povratku izbjeglica najviše se govori u vrijeme utvrđivanja proračuna ovisno o kojoj je razini vlasti riječ, u vrijeme predizbornih kampanja te u posljednje vrijeme kada je trebalo usvojiti zakon o popisu stanovništva u BiH.
O povratku se samo priča
U tom kontekstu važno je spomenuti da je u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma BiH imala oko 2,2 milijuna izbjeglih i raseljenih osoba. Od 1,2 milijuna osoba koje su izbjegle u ratu izvan granica BiH, procjenjuje se da ih je trenutno izvan BiH još uvijek oko 400.000. Oko 80.000 izbjeglica iz BiH još uvijek treba trajna rješenja, odnosno odrediti svoje statuse, što može uključivati i njihov povratak u BiH. Izbjegla osoba je ona osoba koja je u slijedu ratnih djelovanja napustila prostor BiH i danas živi izvan granica države. Raseljena osoba, ili dodatno interno raseljena osoba je ona koja je uslijed ratnih djelovanja morala napustiti svoje mjesto boravka i nastanila se na neko drugo mjesto unutar granica BiH. Interno raseljena je osoba koja je također u ratu napustila svoje mjesto boravka, ali ostala u granicama svoje općine. Broj kojim trenutačno raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH jest da od 6.550 izbjeglih obitelji koje trebaju pomoć u rekonstrukciji domova kako bi se mogli vratiti, njih gotovo tri četvrtine živi u susjednim zemljama 75 posto, oko 20 posto njih je u EU-u, dok je 5 posto u prekooceanskim zemljama.
Nisu došli na red
Prema podacima, u BiH je oko 100.000 povratničkih kuća obnovljeno, i to donatorskim sredstvima, a danas se koriste kao vikendice, ili se uopće ne koriste, jer njihovi vlasnici žive u inozemstvu. S druge strane, 47.000 obitelji još uvijek čeka dom, iako su se mnogi od njih vratili nisu došli na red za obnovu kuća. Prema statistikama entitetskih i državnih institucija u BiH je obnovljeno oko 300.000 kuća i većina su prazne.
