Iz izvješća nevladinih organizacija s područja Republike Srpske i Federacije BiH može se konstatirati da je različit status nacionalnih manjina u BiH. Iz anketa koje su prikazane u izvješćima navodi se da su pripadnici nacionalnih manjina u BiH različito pozicionirani, a da su pripadnici romske populacije ugroženi i diskriminirana populacija.
Kršenja prava
Zanimljiva je i konstatacija iz većine dosadašnjih izvješća prema kojima ostali pripadnici nacionalnih manjina smatraju da su rijetki slučajevi kršenja njihovih prava i da uglavnom dijele sudbinu konstitutivnih naroda, koji su također u nezavidnom položaju. Analiza stanja primjene državnog zakona i Okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH otkriva da su Romi u svim slučajevima, u postupku ankete, dali odgovore da se njihova prava ne poštuju, i to posebno pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje. Kada je riječ o definiciji pojma nacionalnih manjina, udruženja u oba entiteta ističu da nije zadovoljavajuće što je državni zakon definirao pojam nacionalnih manjina, jer to samo rješava dvojbu iz Ustava BiH u kojem se narodi koji nisu konstitutivni nazivaju “ostali”. Oni navode da jasno preciziranje i pobrojavanje nacionalnih manjina onemogućava manipulacije koje su moguće na osnovi Ustava kada su se pojedini pripadnici konstitutivnih naroda izjašnjavali kao “ostali” te na osnovi toga dobivali prava koja bi trebalo da ostvaruju manjine.
Rad u institucijama
Logično se nameće pitanje, gdje su nestale ostale nacionalne manjine u BiH, kojih je prema posljednjem popisu iz 1991. godine bilo 17. Kako su još tada ostale nedefinirane kategorije ostali i “Jugoslaveni” koji se nisu nacionalno izjasnili prema članu 170. Ustava, ovo pitanje ni do danas nije riješeno na najbolji način, što stvara mjesta za daljnje manipulacije s tkz. kategorijom “ostali”. Podsjećanja radi, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH, 242.682. osobe izjasnile su se kao “Jugoslaveni”, dok se u kategoriji “ostali” izjasnilo se 104.439 osoba. Uzimajući rezultate zadnjeg popisa stanovništva u BiH u postotcima, 17,4% se izjasnilo da su Hrvati, 43,5 posto Muslimani, dok ih se 31,2 posto izjasnilo da su Srbi. Kategoriju “ostali” činilo je 2,4 posto izjašnjenih osoba i “Jugoslavena” 5,5 posto.
