Od završetka rata do danas BiH se u inozemstvu zadužila 3,5 milijardi maraka. Vanjski dug je zajedno s prijeratnim obvezama prema inozemnim povjeriteljima dostigao čak 5,6 milijardi KM. Međunarodne obveze BiH su uglavnom utvrđene i reprogramirane, a sastoje se od starog duga, odnosno duga nastalog do 2. travnja 1992. godine i novog duga koji je nastao nakon završetka rata, odnosno nakon 14. prosinca 1995. godine. Dug nastao tijekom rata, između ova dva datuma ne smatra se vanjskim dugom BiH.

Stari dug

Stari dug, a riječ je o potraživanja inozemnih povjeritelja, reguliran je postupno, od 1996. do 2004. godine. BiH nije mogla pristupiti Svjetskoj banci i drugim međunarodnim financijskim institucijama dok nije preuzela prijeratne dugove prema Londonskom klubu kreditora, Pariškom klubu kreditora, Europskoj investicijskoj banci i drugim povjeriteljima. Sve te obveze su nakon pregovora s povjeriteljima reprogramirane ili rekonstruirane otpisivanjem dijela duga i utvrđivanjem novih uvjeta za otplatu preostalih potraživanja. Danas taj stari dug iznosi 2,092 milijarde maraka i znatno je manji od duga stvorenog u posljednjih 15 godina. U prve tri poslijeratne godine BiH se zadužila ukupno 935 milijuna konvertibilnih maraka. Narednih godina dug se povećao u prosjeku za nekoliko stotina milijuna maraka, a manji pad ili stagnacija zaduženosti zabilježeni su 2003. i 2006. godine. Najveće poslijeratno zaduživanje zabilježeno je prošle godine, čak 667 milijuna maraka. U resornom državnom ministarstvu objašnjavaju kako je ovaj rast prvenstveno uvjetovan angažiranjem prve tranše stand-by aranžmana s MMF-om od 384 milijuna maraka.

Aktiviranje duga

Prošle godine je aktiviran i dio starog duga prema Londonskom klubu povjeritelja u iznosu od 436 milijuna KM. Vanjski dug iskazuje primjetan rast i u ovoj godini. Samo u prvom kvartalu 2010. godine zaduženost BiH povećala se za 8,75 posto, odnosno za 454,7 milijuna maraka. Posljedica je to angažiranja druge i treće tranše aranžmana s MMF-om u iznosu od 270,6 milijuna maraka, ali i rasta tečaja valuta. Usprkos ovakvom rastu vanjskog duga u poslijeratnom razdoblju, BiH je i dalje među najmanje zaduženim zemljama regije.

Iako na prvi pogled taj podatak izgleda dobro, analitičari upozoravaju da to nije posljedica financijske i ekonomske stabilnosti nego naprotiv izostanka ozbiljnijih infrastrukturnih i razvojnih projekata. Kreditna sredstva uglavnom su korištena za krpanje proračunskih rupa i održanje socijalnog mira.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’