U sudnici Županijskog suda u Zagrebu pročitani su navodi HDZ-ova rizničara Mladena Barišića koje je dao hrvatskome USKOK-u u istrazi da je, uz ostalo, navodno 1,2 milijuna kuna iz crnih fondova usmjereno HDZ-u 1990. U međuvremenu su iz državne policijske agencije u BiH (SIPA-e) potvrdili da su na temelju informacija u medijima pokrenuli istražne radnje oko ovoga slučaja. Iz ove stranke demantirali su te navode, a predsjednik Božo Ljubić je u intervju za Večernji list sve opovrgnuo kazavši kako se radi o laži.

Gospodine Ljubiću, kako komentirate navode HDZ-ova rizničara Mladena Barišića da vam je uručio 1,2 milijuna kuna potpore za osnivanje stranke?

Ne znam detalje toga iskaza, ali pretpostavljam da se radi o iskazu koji je dao prije nekoliko mjeseci USKOK-u u istražnom postupku koji se sada čita na suđenju. S druge strane, u medijima su se pojavile kontradiktorne i različite informacije o tome iskazu. No, ono što mogu kategorički ustvrditi jest da demantiram sve ove insinuacije. HDZ 1990. nije nikada primio nikakav novac od HDZ-a Hrvatske, bilo od Barišića ili nekoga drugog za osnivanje ili potporu u osnivanju stranke. S druge strane, laž je da sam ja bilo kada sreo gospodina Barišića osobno ni nasamo, utroje ili na bilo kakvom sastanku. Dopuštam jedino mogućnost da se nalazio u blizini tijekom nekih većih okupljanja budući da sam se sa Sanaderom nekoliko puta susreo za vrijeme njegovih posjeta Prološcu, Sinju i drugima. Prosto mi je nevjerojatno da se sada iznose ovakve konstrukcije i ne znam čemu služe. Kategorički još jednom demantiram da je bilo što od toga istina.

Ali Barišić tvrdi da ste Vi osobno preuzeli novac koji spominje!

Ma ne. Čovjeka nikada nisam sreo. S druge strane, ja tražim neka bilo tko, a ne samo on posvjedoči iz BiH i Hrvatske da mi je bilo kada netko nešto dao i neka to bilo čime potkrijepi, ja sam u tome slučaju spreman preuzeti sve grijehe svijeta na sebe. Prema tome, želim ponoviti da se radi o laži.

No, svejedno državna policijska agencija SIPA je počela prikupljanje dokumentacije vezano uz navode iz Hrvatske. Imate li zbog toga bojazni i jesu li iz SIPA-e već tražili informacije vezano uz to?

Ne, niti je mene bilo tko nešto pitao, niti imam strahove vezano uz to. Sve što imam su saznanja koje imam iz medija da se prikupljaju određene informacije. No, mi smo spremni predstaviti sve što smatraju važnim da bi to razjasnili.

Jesu li, međutim, iz USKOK-a tražili vaš iskaz, informaciju vezano uz ove, ipak, ozbiljne optužbe rizničara Barišića?

Ne, nikada. To, također, govori da optužbe nemaju utemeljenja. I sve što se sada ponavlja nije ništa novo. Mi smo prije nekih pola godine sve isto demantirali.

Ako Vas u Hrvatskoj pozovu da svjedočite...

Naravno da bi se odazvao, jer sam hrvatski državljanin. No, iako me sve ovo ne brine, nije ugodno slušati ovo stalno spominjanje mene ili stranke. Bih bio najviše zainteresiran da se stavi točka na to i jednom okonča ova priča.

Kako gledate na navode da je vaša stranka ipak jedno razdoblje imala potporu HDZ-a Hrvatske i gospodina Sanadera?

I tu postoji sasvim kriva percepcija. Prigodom samog osnivanja stranke u rano proljeće 2006. godine mi nismo imali potporu i čak je od nas traženo da odustanemo od tog projekta koji je već bio toliko daleko da se jednostavno o tome nije moglo niti razgovarati. Istina je da je negdje pred samu kampanju za izbore te godine mi jesmo dobili političku potporu. Ona se sastojala od poruke videolinkom koju je odaslao gospodin Sanader i posjeti gospodina Andrije Hebranga našem središnjem skupu. I to je bila sva i jedina potpora koju su oni davali. Nakon toga imali smo pravu evoluciju tih odnosa, od ujedinjenja dva HDZ-a do drugih inicijativa.

Gospodine Ljubiću, povjerenik za proširenje EU Štefan Fuele pozvao je političare iz BiH da u Bruxellesu pokušaju dogovoriti ključne reforme koje su u zastoju. Jeste li optimist oko toga?

U ponedjeljak sam o tome razgovarao s gospodinom Sorensenom na njegov poticaj jer je zamoljen od EU-a da razgovara s političkim liderima u BiH, i tada mi je najavljena mogućnost da se krajem šestog mjeseca okupe lideri šest stranaka i institucija BiH i entiteta gdje bi se razgovaralo o putu BiH prema EU. Temeljno pitanje koje bi trebalo biti na stolu je implementacija presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu na temelju apelacije predstavnika nacionalnih manjina. Ja sam umjereni optimist da možemo doći do dogovora oko principa kako implementirati presudu kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva i Doma naroda jer smo svi posvećeni tome cilju. Ono što posebno smatram značajnim, a što smo isticali gospodin Čović i ja, jest da se presuda implementira na temeljni način i da se prigodom te implementacije vodi računa i o hrvatskoj poziciji. Čini mi se da postoje modaliteti oko kojih bi moglo doći do dogovora.

Zamolit ću Vas za komentar oko mogućnosti zajedničkog istupa na općinskim izborima ove godine. Što je u stvari stajalište HNS-a, ako ga ima?

Mi smo na zadnjoj sjednici stranačkog predsjedništva usvojili Nacrt strategije i uputili je na teren da vidimo povratne informacije. No, želim reći da mi u biti zagovaramo da u ove izbore uđemo tako da maksimalno zaštitimo prava ljudi u tim općinama, ali i hrvatsku poziciju. Posebice je to značajno za područja gdje je ta pozicija postala ranjiva zbog rata i poratnih posljedica. U tome smislu nekoliko mogućnosti je pred nama. I u najboljem slučaju postizanja dogovora, sigurno će se, imajući na umu različite prilike u pojedinim sredinama, ići na različite načine. Ja sam sazvao sjednicu Glavnog vijeća HNS-a za početak svibnja, a gospodina Čovića sam zamolio da sazove Predsjedništvo HNS-a. Dakako, imat ćemo i bilateralne ali i multilateralne susrete sa strankama koje dijele te ciljeve. Dosta je toga otvoreno, ali mislim da je krajnje vrijeme da se ponude odgovori na ovo pitanje.

Proračun je velika zapreka za funkcioniranje državnih institucija, koji više nije politički problem na obzorju, nego je uvelike blokirao i druge procese. Vjerujete li u dogovor i hoće li šestorka možda na ovome pitanju postati petorka?

Bilo bi dobro da dođe do dogovora oko proračuna unutar parlamentarne većine koju čini politička šestorka. Ja sam svjestan, kao i svi, da taj proračun ne može biti ekstenzivan s obzirom na prilike u kojima se BiH nalazi. No, proračun države nije jedino mjesto gdje se trebaju praviti uštede. Treba ih provoditi i na entitetskim proračunima, kao i u županijama, pa i općinama te izvanproračunskim korisnicima. No, unatoč svemu želim reći da nam proračun treba žurno zbog institucija Bosne i Hercegovine, popisa pučanstva, održavanja izbora, izgradnje potrebnih graničnih prijelaza u kontekstu pristupanja Hrvatske u Europsku uniju. U biti kada nema konsenzusa oko njegova povećanja, onda smatram da trebamo usvojiti proračun na razini do kojega je moguće postići suglasje. Najgora je situacija da imamo privremeno financiranje, i to je najgora stvar za Bosnu i Hercegovinu. Smatram da nikako ne bi trebalo dolaziti do restrikcija oko pitanja koja se tiču europskih integracija. Tu je posebno značajno što s time imamo mogućnost koristiti IPA fondove EU-a, jer država mora sudjelovati s određenim novčanim iznosom u ovim programima. Jednako tako mislim da ne smije biti restrikcija za institucije koje se brinu o održavanju ustavno-pravnog poretka i sigurnosti građana. Oko toga je moguć dogovor. To govorim u kontekstu i toga da je ministar Damir Ljubić bio iznimno nezadovoljan stavkom izdvojenom za izbjeglice, no ipak je podržao proračun. Zašto? Proračun se usvaja trostupanjski kroz Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu. I ako ćemo ga zakočiti već na prvoj stubi, onda možemo doći do nekakvog, a posebice boljeg rješenja. No, ponavljam da bi najlošije rješenje bilo zadržavanje stanja privremenog financiranja.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora