SUĐENJE

Za ubojstva Hrvata Handžić krivnju prebacuje na Mlaću

Foto: VL FOTO
Za ubojstva Hrvata Handžić krivnju prebacuje na Mlaću
09.04.2011.
u 10:26
Handžić preko svojeg svjedoka obrane krivnju sada prebacuje i na Ratno predsjedništvo
Pogledaj originalni članak

U ovotjednom nastavku suđenja u predmetu „Nisvet Gasal i ostali“, koje se pred Sudom BiH vodi protiv Nisveta Gasala, upravitelja logora Stadion, Musajba Kukavice, njegova zamjenika, Enesa Handžića, pomoćnika zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH, i Senada Dautovića, načelnika Stanice javne sigurnosti u Bugojnu, optuženih za zločine nad Hrvatima Bugojna, ponovno je svjedočio Fikret Muslimović, vještak vojne struke, svjedok obrane Enesa Handžića u ovom predmetu.

Logor Iskra

Muslimović je tako, prenosi BIRN Justice Report, izjavio da je za logor „Stadion Iskra“ i sve što se u njemu događalo tijekom 1993. i 1994., odgovorno Ratno predsjedništvo Bugojna, a ne Armija BiH, čiji je časnik Handžić. Prema podacima hrvatskih stradalničkih udruga iz Bugojna, kroz logor Stadion prošlo je 550 hrvatskih zatočenika od ukupno dvije tisuće njih koji su tijekom rata tamnovali u drugim logorima Armije BiH na području Bugojna. Od 550 zatočenika stadiona, njih 294 ondje je provelo punih osam mjeseci, a ispod tribina stadiona NK Iskra nasilno je odvedena većina iz skupine od 20 Bugojanaca koji se još uvijek vode kao nestali. Njih 11 iz ove skupine u jesen 1993. godine registrirao je Međunarodni crveni križ čiji su predstavnici posjetili logor te se i sami imali priliku uvjeriti u kakvim su nehumanim uvjetima vrijeme provodili hrvatski zatočenici. Uz svakodnevna premlaćivanja i psihičke torture, zatočenici su izgladnjivani, vođeni na prisilno kopanje rovova i vađenje krvi te služili kao živi štit. Za sve ove torture, ubojstva i nasilna odvođenja, Handžić preko svojeg svjedoka obrane krivnju pokušava prebaciti sada na Dževada Mlaću i Ratno predsjedništvo. „Ratno predsjedništvo je glavni autoritet u odnosu na zarobljenike, a oni su i odgovorni za formiranje tog objekta. Nisam se susreo s niti jednim dokumentom koji potvrđuje da je Handžić bio informiran o ovim događanjima“, izjavio je Muslimović koji je svoje svjedočenje počeo još 16. ožujka ove godine, a ovotjedno svjedočenje mu je treće po redu. Muslimović svojim svjedočenjem pokušava Handžića predstaviti kao osobu koja je u ratu obavljala samo „niskorangirane i administrativne zadatke“.

Na zahtjev obrane Muslimović je sačinio nalaz i mišljenje i o međusobnom odnosu vojne sigurnosti i civilnih tijela vlasti za vrijeme rata u Bugojnu. U tom se nalazu, uz ostalo, navodi da Handžić nije bio na sjednicama Ratnog predsjedništva tijekom 1993. i 1994. godine, a Ratno je predsjedništvo, ustvrdio je Muslimović, u odnosu na zapovjedništvo Armije BiH primjenjivalo neuobičajene odluke i naredbe. „Zadaci koje je Armija BiH dobivala od Ratnog predsjedništva neuobičajeni su jer je neobičajeno da se zadužuje instancija koja vam nije podređena“, kazao je Muslimović. Kao svjedok obrane, on će 13. travnja svjedočiti i u korist Senada Dautovića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne sigurnosti u Bugojnu. Muslimović je pojasnio kako su vojska i policija, pa prema tome i Hadžić i Dautović, tijekom rata u Bugojnu imali odnos suradnje, a ne podređenosti. Očekivati je da Muslimović nastavi s prebacivanjem krivnje i s Dautovića, vrlo vjerojatno, opet na Ratno predsjedništvo i Dževada Mlaću. Upravo u Mlaću godinama prstom upiru i preživjeli logoraši i obitelji prognanih i ubijenih bugojanskih Hrvata. Smatraju ga glavnim kreatorom progona 15 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojnih zločina nad pripadnicima hrvatskog naroda. Iako je Mlaćina krivnja nedvojbena, malo je onih koji vjeruju da Handžić nije ništa znao o logorima te da je bio tek „niskorangirani administrativni djelatnik“. Nekoliko dana prije Handžićeva uhićenja, u travnju 2007. godine, naš je list objavio dokumenta koja Handžića terete za nestanak Hrvata iz bugojanskih logora. Na nalozima za privođenje, odvođenja na prisilni rad, kao i nalozima za prebacivanje iz jednog logora u drugi, upravo je Handžićev potpis. On je, dakle, osoba bez čijeg znanja ni 2O Hrvata iz “bugojanske skupine” nije moglo biti odvedeno iz logora Stadion, Prusac i Gimnazija.

Ratna prošlost

Unatoč ratnoj prošlosti koju su mjerodavna pravosudna tijela odavno trebala ispitati, Enes Handžić je od 1995. do 1999. obnašao dužnost ministra unutarnjih poslova Srednjobosanske županije. Podsjećamo, upravo u tome razdoblju u Travniku je ubijeno šest hrvatskih povratnika i dva policajca. Posljednje ubojstvo 31. kolovoza 1998. dogodilo se ispred Policijske uprave u Travniku, kad je od eksplozivne naprave postavljene pod kantu za smeće smrtno stradao policajac Anto Valjan. Nijedno od osam ubojstava, kao i brojni pokušaji likvidiranja hrvatskih policajaca i povratnika u Travniku, ni do danas nisu rasvijetljeni, a istrage o njima predvodio je upravo Enes Handžić. Toliko o tvrdnji o „nižerangiranom administrativnom djelatniku“ kakvim Handžića pred Sudom BiH pokušava okarakterizirati njegova obrana i vještak Fikret Muslimović.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.