Iz čapljinske tvrtke Agroherc d. o. o. proljetos su najavljivali podizanje plantaže kivija na većoj površini. Ovih dana uvjerili smo se da najave nisu bile prazna priča, nego, naprotiv, projekt neuobičajen za Hercegovinu. Na površini gdje je doskora bio nasad loze sa stolnim grožđem, za ovdašnje prilike niče nešto novo, što nas je i odvelo do ing. Tonija Falaka, direktora tvrtke Agroherc, koji za Večernji list BiH otkriva “tajanstveni” projekt:
“Neobično na našim terenima, prvi put izvan Europske unije ide žuti kivi sorte jintao. Projekt realiziramo u dogovoru s talijanskim brendom Jingold, poznatim na svjetskom tržištu. Uspjeli smo ih uvjeriti da smo mi ti koji to želimo raditi na ovim terenima, a sve u skladu s cijenom konačnog proizvoda, koja nas na koncu i zadovoljava.
Trenutačno smo u fazi dopremanja sadnica, koje su u putu. Radi se o 11.000 sadnica kivija koje će biti raspoređene na deset hektara. Već smo instalirali plantažu – stupovi, žica, kolci, protugradne mreže, atifrost sustav, springeri, trenutačno radimo na bušenju za vodu. Uglavnom, krećemo u novom smjeru, i to jako ozbiljno.
Nešto slično nismo vidjeli u Hercegovini, ima li u BiH?
Nema, izvan Europske unije nemate nikoga tko ima taj patent da može legalno, u ovakvim nasadima saditi ovu kulturu.
Pretpostavljamo da je ugovoren i plasman?
Plasman je ugovoren, potpišete ugovor prema kojem plasirate svoj proizvod njima, naravno u klasama kako zahtjeva to tržište. Hoće li biti nekih viškova za domaće tržište, to ćemo tek vidjeti.
Sigurno ste proračunavali, koliki se urod očekuje?
Po njihovim standardima, tridesetak kilograma po sadnici u punoj rodnosti, a 11.000 komada, pa zbrojite, krupna brojka.
Da, 330.000 kilograma!
Razgovor s direktorom Falakom završili smo upitom o sjetvi žitarica.
Sijemo žito konstantno svake godine, ove godine krenuli smo na tritikale (hibrid pšenice i raži, koji daje velike prinose i otporniji je na bolesti od klasičnih žitarica, op. a.), u dogovoru s našim kupcima, a i poticajnim mjerama. Površine smo povećali s lanjska 64 hektara na ovogodišnjih 90 hektara.
Onda vam u Hercegovini premca nema?
Borimo se da ne bude.
Prema tome, u vodećem hercegovačkom proizvođaču voća, u posljednje vrijeme i žita, radi se punom parom. Uz podizanje konstrukcije za plantažu kivija, na redu je berba maslina, jabuka i niz drugih poslova karakterističnih za agrar.