Christian Schwarz-Schilling je bio jedan od onih koji su dovoljno rano apelirali na svjetsku javnost da prepozna agresore u krvavim ratovima na Balkanu i da spriječi daljnje krvoproliće. No njegovi napori su tada bili uzalud. Iz protesta zbog pasivnosti njemačke vlade, on je 1992. dao ostavku na funkciju ministra pošte i telekomunikacija Njemačke.
Ne smijemo ponavljati greške iz devedesetih
Nakon rata 1995. godine, Schwarz-Schilling je imao aktivnu ulogu u regiju zapadnog Balkana kao međunarodni medijator za BiH, a 2006. je postao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i na toj funkciji je ostao svega godinu i pol dana. On danas smatra da manjak angažmana, prije svega Europske unije, vodi k tomu da se ova zemlja praktički u srcu Europe, svakim danom sve više udaljava od utjecaja te iste Europe.
Posljednji dokaz njegovog angažmana je i nedavno objavljena knjiga "Prokockani mir u Bosni. Europski neuspjeh na Balkanu". U razgovoru prilikom predstavljanja knjige u predstavništvu Savezne pokrajine Hessen u Berlinu Schwarz-Schilling je u četvrtak navečer u izmjeni mišljenja s novinarom Stephanom Detjenom ponovio svoj apel iz 1992. - Mi ne smijemo opet tolerirati dezintegrativne procese u Bosni i Hercegovini, rekao je 90-godišnji demokršćanski političar, piše DW. On se na početku razgovora osvrnuo na događaje 1992. koji su rezultirali izlaskom iz vlade Helmuta Kohla. - Mi smo poslije Drugog svjetskog rata vjerovali da nikada nećemo doživjeti strahote tog rata. No odjednom smo se našli situaciji, da 1992. svjedočimo stvaranje koncentracijskih logora, masovnih silovanja, ratova i to nekoliko stotina kilometara od Njemačke - rekao je Schwarz-Schilling.
U prosincu 1992. je došlo do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka kabineta kada se tadašnji ministar pošte nije mogao složiti s odlukom o tomu kako reagirati na događaje u Bosni i Hercegovini. I to zbog nesporazuma između različitih ministarstava. - Danas se zaboravlja da to nije bio rat dviju vojski nego agresija jedne vojske na jedan nenaoružani narod. Tu nismo mogli dulje čekati", rekao je Schwarz-Schilling. On je objasnio da, nakon što je Helmut Kohl rekao kako "nitko nije prisiljen sjediti za vladinim stolom", bilo "jasno kako moram nastupiti" te je istupio iz vlade. - Čak je i Kinkel (tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke) govorio o građanskom ratu. To nije bila istina. Tu je vojska izišla iz vojarni i borila se protiv naroda - rekao je Schwarz-Schilling i dodao: - Ja nisam mogao reći: ja sam kao ministar za poštu odgovoran samo za pisma. Odgovornost za svaku odluku vlade leži na svakom od ministara u vladi". Schwarz-Schilling je tijekom razgovora u nekoliko navrata emotivno opisivao svoje frustracije zbog inertnosti europskih zemalja tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu tijekom devedesetih. - Amerikanci su mislili, prepustimo to Europljanima koji su otkrili velike slobode nakon pada Željezne zavjese. No te 1992. se nije dogodilo ništa i tako je bilo sve do 1995. godine - rekao je Schwarz-Schilling On je objasnio kako je upravo govor preživjelog holokausta, Ellija Wiesela prilikom otvaranja Muzeja holokausta u Washingtonu, tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da u Europu pošalje svog ministra vanjskih poslova Warrena Christophera sa zadatkom da Europljane privoli na odlučnije suprotstavljanje srpskoj agresiji u Bosni i Hercegovini.
- Klaus Kinkel i Helmut Kohl su se pravdali njemačkim Ustavnim sporom oko eventualnog uplitanja Njemačke u intervenciju NATO saveza - rekao je Schwarz-Schilling. Iz tog razdoblja, kako je nastavio njemački političar, proizlazi i iscrpan izvještaj tadašnjeg predsjednika vanjskopolitičkog odbora Kongresa Joea Bidena koji je predvidio genocid u slučaju da međunarodna zajednica ništa ne poduzme kako bi spriječila rat u BiH.
Oluja kao preduvjet za Daytonski sporazum
- Mir iz Daytona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju.SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu, rekao Schwarz-Schilling i izrazio mišljenje da bi Washington ponovno mogao preuzeti vodeću ulogu u rješavanju problema u regiji zapadnog Balkana kao što je to već jednom učinio u devedesetima. - Novi američki predsjednik će se potpuno sigurno ponovno pozabaviti Bosnom i Hercegovinom jer je on vrlo duboko u toj priči. Oni koji misle da je on zaboravio BiH se varaju - rekao je Schwarz-Schilling i dodao da "ostaje da se vidi" hoće li se Biden pozvati na punomoći koje ima OHR (tzv. Bonn Powers koje uključuju i mogućnost razrješenja dužnosti demokratski izabranih predstavnika)i tako utjecati na destruktivne sile prije svega u Republici Srpskoj.
Schwarz-Schilling je na kraju predstavljanja svoje knjige zaključio kako narodi Bosne i Hercegovine i dalje trebaju pomoć izvana kako bi stvorio funkcionirajuće demokratsko društvo. - Potpuno su pogrešni glasovi koji kažu: neka narodi u Bosni i Hercegovini to sami obave. Kako da jedna zemlja koja nema nikakvih iskustava s demokracijom sama izgradi jedan demokratski sustav. I Njemačkoj koja je imala iskustva Vajmarske republike to nije uspjelo bez pomoći izvana - zaključio je Schwarz-Schilling, piše DW.