Razvojni potencijal Zapadnog Balkana, koji podrazumijeva da tisuće mladih ljudi mogu raditi za vodeće europske i globalne tvrtke bez napuštanja vlastite zemlje, predstavljen je prošli tjedan poslovnoj zajednici Švedske, jednog od najrazvijenijih europskih gospodarstava.
Nakon ranije prezentacije u Frankfurtu, u Göteborgu i Malmöu održana su dva velika poslovna događaja posvećena povezivanju švedskih tvrtki s tvrtkama, stručnjacima i poslovnim ekosustavom Zapadnog Balkana.
Događaji, koje je organizirao Manpower Bosna i Hercegovina, u partnerstvu s HELVETAS-om i uz podršku Švedske kroz program RECONOMY, okupili su gotovo 150 sudionika iz 93 različite tvrtke, institucije i poslovne organizacije iz Švedske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana.
Njihov zajednički interes bio je vrlo specifičan: upoznati tvrtke i talente koje Zapadni Balkan može ponuditi, bolje razumjeti poslovnu i investicijsku klimu regije te istražiti kako geografska blizina, stručnost ljudi i razvoj poslovnog ekosustava mogu postati osnova za nova radna mjesta, partnerstva, nearshoring projekte, investicije i kvalitetna radna mjesta.
Središnji dio oba događaja bila je prezentacija prvog sveobuhvatnog regionalnog istraživanja „Zapadni Balkan Nearshoring: Outsourcing odmah pored“, koje međunarodnim tvrtkama pruža usporedive podatke o Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na jednom mjestu.
Istraživanje je provela tvrtka Manpower South East Europe u partnerstvu s HELVETAS Swiss Intercooperation putem programa RECONOMY, koji financira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu suradnju (Sida).
Projekt je posebno snažan zbog kombinacije međunarodnog iskustva HELVETAS-a u razvoju i izravne prisutnosti Manpowera na tržištima regije. Zahvaljujući terenskom radu Manpower timova, izravnom kontaktu s tvrtkama, kandidatima i tržištem rada, kao i regionalnoj analitici, podaci nisu ostali na razini općih makroekonomskih pokazatelja, već su pružili praktičnu sliku onoga što najviše zanima međunarodne investitore – gdje se ljudi nalaze, koliko ih ima, koliko koštaju, kakvo je poslovno okruženje i koliko brzo se poslovanje može razviti i skalirati.
Izvješće obuhvaća veličinu tržišta, dostupnost talenata, plaće, porezne sustave, infrastrukturu, poslovno okruženje i uvjete ulaganja u svih šest gospodarstava te predstavlja regiju kao jednu povezanu poslovnu destinaciju.
Predstavljajući istraživanje švedskoj poslovnoj zajednici, Haris Kadenić, direktor marketinga tvrtke Manpower South East Europe, naglasio je da su radna mjesta temeljena na znanju jedna od najvećih razvojnih prilika za Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan.
- Godinama govorimo o tome što Bosna i Hercegovina izvozi i koliko dodane vrijednosti ostaje u našoj zemlji. Ovdje govorimo o potpuno drugačijem modelu – izvozu usluga koje se gotovo u potpunosti temelje na znanju, stručnosti i sposobnostima naših ljudi. Ne izvozimo ljude. Mladi stručnjaci ostaju u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i drugim gradovima te rade za neke od najzahtjevnijih tvrtki na svijetu, koriste vrhunsku tehnologiju, stječu međunarodna znanja i grade karijere koje su, do prije nekoliko godina, često zahtijevale odlazak iz BiH - naglasio je Kadenić.
Prema njegovim riječima, učinak takvog razvoja puno je širi od pojedinačnog radnog mjesta.
- Svaki novi razvojni, IT, financijski, inženjerski, tim za korisničko iskustvo ili dijeljene usluge koji međunarodna tvrtka izgradi u BiH donosi nova radna mjesta, ali i prijenos znanja, novih tehnologija, međunarodnih standarda i razvoj menadžerskih kompetencija. To ne samo da raste jedna tvrtka – već povećava i konkurentnost cijelog našeg poslovnog ekosustava. Zato nam cilj nije predstaviti Zapadni Balkan kao jeftinu alternativu, već kao europsku regiju u kojoj tvrtke mogu pronaći kvalitetu, stručnost, fleksibilnost i prostor za ozbiljno skaliranje poslovanja - rekao je Kadenić.
Postojeće veze između BiH i Švedske trebale bi se transformirati u nove poslovne prilike, rekao je Bojan Šošić, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, čije je sudjelovanje dalo poseban značaj događajima.
Podsjetio je da odnosi između Bosne i Hercegovine i Švedske imaju mnogo dublje temelje od klasičnih diplomatskih odnosa. Desetljeća povezanosti ljudi, velika i uspješno integrirana bosanskohercegovačka zajednica u Švedskoj, dugogodišnja razvojna suradnja i postojeće poslovne veze stvorile su razinu međusobnog razumijevanja i povjerenja koja predstavlja izuzetno vrijedan kapital za novu fazu gospodarskih odnosa.
Poruka veleposlanika je da se ovaj kapital danas treba pretvoriti u još konkretniju gospodarsku suradnju - povezivanje tvrtki, nova ulaganja, tehnološku suradnju i kvalitetna radna mjesta.
Bosna i Hercegovina i Švedska već imaju snažne ljudske mostove. Kako je naglašeno, sljedeći korak je učiniti te mostove još jačima i poslovnima.
O investicijskom potencijalu Bosne i Hercegovine govorio je i Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine.
Švedskoj poslovnoj zajednici predstavio je Bosnu i Hercegovinu kao tržište koje međunarodnim tvrtkama može ponuditi puno više od konkurentnih troškova poslovanja – obrazovane ljude, znanje stranih jezika, povoljno porezno okruženje, blizinu tržišta Europske unije i sve veći broj uspješnih međunarodnih investicija.
Posebno je istaknuo da najbolji dokaz potencijala zemlje više nisu samo statistike i prezentacije, već tvrtke koje već posluju u BiH, zapošljavaju lokalne stručnjake i uspješno pružaju složene usluge iz zemlje međunarodnim tržištima.
Ovaj prelazak s priče o „jeftinijoj lokaciji“ na priču o lokaciji sposobnoj pružiti kvalitetu, stručnost i dugoročno skaliranje jedna je od ključnih promjena u načinu na koji bi se BiH trebala predstaviti stranim investitorima. Makarević je istaknuo slične prednosti BiH tijekom ranije prezentacije projekta njemačkim tvrtkama u Frankfurtu.
Posebna dimenzija događaja u Göteborgu bila je ta što ga je domaćin bila Sigma Technology, međunarodna tehnološka tvrtka koja već ima vlastito poslovno iskustvo u regiji.
Daniel Björkman, izvršni direktor tvrtke Sigma Technology Informatics Solutions, ponudio je posebno važnu perspektivu za tvrtke koje razmatraju Zapadni Balkan - nije govorio o potencijalu regije kao promatrač, već iz iskustva tvrtke koja je taj potencijal već testirala u vlastitom poslovanju.
Björkman je govorio o vrijednosti povezivanja švedskih tvrtki s tehnološkim talentima regije, mogućnosti stvaranja integriranih međunarodnih timova te važnosti povjerenja, zajedničkih ciljeva i dugoročnog odnosa za uspješno nearshoring poslovanje.
Sigma Technology dodatno je proširila svoju prisutnost u regiji 2024. godine ulaskom na Kosovo, što je tvrtka objasnila upravo jačanjem svoje globalne IT isporuke i pristupom kvalitetnim razvojnim kapacitetima. Takvo iskustvo šalje možda najuvjerljiviju poruku potencijalnim investitorima - Zapadni Balkan nije samo tržište o kojem se govori kao o budućoj prilici. Za neke švedske tvrtke to je već dio njihove međunarodne poslovne strategije.
Događaj u Malmöu, održan u Malmö Rådhusu - povijesnoj gradskoj vijećnici na Stortorgetu, dovršenoj 1546. godine, imao je posebnu atmosferu. U vrijeme izgradnje bila je najveća gradska vijećnica u nordijskim zemljama i stoljećima je predstavljala jedno od središta političkog i javnog života Malmöa.
Sam boravak u prostoru koji nosi gotovo pet stoljeća povijesti dao je događaju posebnu težinu. Još snažniju simboliku predstavljala je činjenica da su vrata jednog od najvažnijih povijesnih prostora Malmöa bila širom otvorena upravo za raspravu o novim vezama između Švedske i Zapadnog Balkana - o ljudima, tvrtkama, idejama i poslovima koji tek trebaju biti izgrađeni.
Uvodni govor održao je zamjenik gradonačelnika Malmöa, Roko Kursar, čija je poruka otvorenosti, povezanosti i slobodne razmjene ideja dala širi kontekst cijelom događaju.
Malmö je grad u kojem međunarodna povezanost nije apstraktan pojam već dio svakodnevnog života i gospodarskog identiteta. Upravo zato je Kursar naglasio važnost stvaranja prostora u kojem se tvrtke i ljudi iz Švedske i Zapadnog Balkana mogu sastajati, otvoreno razgovarati i iz tih razgovora stvarati konkretne poslovne prilike.
Njegova poruka bila je posebno snažna: otvorenost prema ljudima, idejama i poduzetništvu nije samo društvena vrijednost. Za gradove i gospodarstva koja žele ostati konkurentna, to je poslovna prednost.
Kursar je također istaknuo posebnu povezanost Malmöa sa Zapadnim Balkanom kroz ljude koji danas žive i stvaraju u gradu, naglašavajući da postojeće ljudske i kulturne veze predstavljaju prirodnu osnovu za jače poslovne veze.
U oba grada održane su i panel rasprave između Harisa Kadenića i Nadine Gradaščević, izvršne direktorice ABSL Western Balkans.
Jedna od središnjih poruka rasprave bila je da se konkurentska prednost Zapadnog Balkana ne može objasniti samo tablicama troškova.
Gradaščević je posebno naglasio stručnost ljudi, njihovu kulturnu prilagodljivost, jezične vještine, fleksibilnost i sposobnost razumijevanja načina rada tvrtki i klijenata iz zapadne i sjeverne Europe.
Upravo se tu, prema iskustvima tvrtki koje već posluju u regiji, često javlja razlika između kratkoročnog outsourcing projekta i dugoročnog ulaganja.
Tijekom rasprave predstavljeni su primjeri međunarodnih tvrtki koje su svoju suradnju sa Zapadnim Balkanom započele relativno skromno – s manjim timom ili ograničenim brojem procesa, te su nakon pozitivnog iskustva proširile svoje poslovanje do razine gdje sada zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi u regiji.
Poruka švedskim tvrtkama bila je jasna – konkurentni troškovi možda otvaraju vrata, ali kvaliteta ljudi, njihova stručnost i sposobnost preuzimanja sve složenijih odgovornosti razlog su zašto se poslovanje širi.
Jednako važan dio projekta bilo je izravno povezivanje švedskih tvrtki s tvrtkama, poslovnim organizacijama i predstavnicima eko-sustava zapadnog Balkana. Upravo zato su događaji kombinirali podatke i analitiku s panel-raspravama, otvorenim razgovorima i direktnim B2B networkingom.
Cilj je da tvrtka koja danas prvi put razmatra Sarajevo, Banju Luku, Skoplje, Prištinu, Tiranu, Podgoricu ili Beograd kao potencijalnu lokaciju već sutra ima kontakt s ljudima koji mogu objasniti tržište, pronaći partnere, identificirati talente i pomoći da se poslovna ideja pretvori u stvarnu operaciju.
Švedski događaji nastavak su međunarodne promocije inicijative Nearshoring Zapadnog Balkana. Nakon predstavljanja regionalnog izvješća u Sarajevu i poslovnog događaja u Frankfurtu, cilj je donijeti konkretne podatke o potencijalu regije izravno tvrtkama na tržištima s kojih mogu doći nova ulaganja, klijenti i partnerstva.
- Možemo napraviti najbolje izvješće na svijetu, ali njegova vrijednost je ograničena ako ostane PDF dokument na našim računalima. Zato smo krenuli prema tržištima s kojih želimo donijeti nove poslove u našu regiju. Frankfurt, Göteborg i Malmö nisu krajnji cilj – cilj je da razgovor koji danas vodimo s tvrtkom u Švedskoj sutra postane prvi tim od pet ili deset ljudi u Sarajevu, Skoplju, Prištini ili Beogradu, a nekoliko godina kasnije možda i operacija sa stotinama zaposlenika – naglasio je Kadenić.
Kako kaže, upravo je to dugoročna vrijednost projekta za Bosnu i Hercegovinu.
- Za mene je najvažnija slika jednostavna: mlada osoba u Bosni i Hercegovini koja ne mora birati između međunarodne karijere i života u vlastitoj zemlji. Može ostati ovdje, imati konkurentan posao, surađivati sa Stockholmom, Göteborgom, Malmöom, Frankfurtom ili Londonom, učiti od najboljih i stvarati vrijednost koja se izvozi u Europu. Ako uspijemo povećati broj takvih radnih mjesta, onda nearshoring prestaje biti samo poslovni termin i postaje ozbiljan instrument gospodarskog razvoja – izjavio je.
Izvješće o nearshoringu za Zapadni Balkan pokazuje da regija danas predstavlja tržište s više od 16 milijuna stanovnika i više od 7,5 milijuna aktivnog stanovništva radne dobi, s više od 100 000 stručnjaka u sektoru IKT-a i outsourcinga poslovnih procesa. Upravo konsolidacija podataka iz šest gospodarstava omogućuje međunarodnim tvrtkama da Zapadni Balkan promatraju ne samo kao niz malih pojedinačnih tržišta, već kao povezanu europsku poslovnu destinaciju sa značajnim kapacitetom za razvoj i skaliranje međunarodnog poslovanja.