Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine 31. prosinca 2020. godine iznosilo je 12 milijardi 154,56 milijuna KM. Vanjski dug iznosi 8 milijardi i 662,66 milijuna KM ili 71,27 posto, a unutarnji 3 milijarde i 491,90 milijuna KM ili 28,73 posto, navodi se u Informaciji Ministarstva financija i trezora BiH koju je na današnjoj sjednici usvojilo Vijeće ministara BiH.
“U odnosu na 31. prosinca 2019. godine, javni dug se povećao za 943,32 milijuna KM ili 8,41 posto. Vanjski dug se povećao za 519,89 milijuna KM ili 6,38 posto, a unutarnji dug za 423,43 milijuna KM ili 13,80 posto. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje sa 51,14 posto, Republika Srpska sa 47,91 posto, institucije BiH sa 0,52 posto, a Distrikt Brčko sa 0,44 posto”, navodi se iz Vijeća ministara BiH.
BiH među najmanje zaduženim zemljama
Dodaje se da učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2020. godini iznosi 35,08 posto, što BiH svrstava u red najmanje zaduženih zemalja u regiji.
“Vijeće ministara BiH, sa pet glasova za i tri protiv, nije postigao konsenzus u vezi s donošenjem odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Euvropske unije”, navodi se u priopćenju. Dodaje se da će se o ovoj odluci Vijeće ministara izjašnjavati u drugom krugu glasanja, prenosi N1.
Danas je usvojen i Izvještaj o radu Koordinacijskog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora, opština Dvor, Republika Hrvatska.
“Uzimajući u obzir novonastalu situaciju sa učestalim potresima u Republici Hrvatskoj, Vijeće ministara BiH je zadužio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da pripremi prijedlog odluke kojom bi u Ekspertski tim bili uključeni i stručnjaci za regionalnu geologiju, potrese i seizmička ispitivanja, za hidrotehniku, kao i procjenu utjecaja ili i uključivanje aktiviste nevladine organizacije ‘Grin tim'”, priopćeno je.
Riešavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom
Osim toga, zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH da putem svoje diplomatsko-konzularne mreže, a uz stručnu podršku Koordinacijskog tijela, Pravnog i Ekspertnog tima, aktivno radi na intenziviranju i unapređenju suradnje s relevantnim stručnim i političkim predstavnicima iz Republike Hrvatske koji su uključeni u izgradnju spornog odlagališta, sve s ciljem razmjene informacija, kao i relevantne dokumentacije neophodne za rad Ekspertnog i Pravnog tima.
“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da u suradnji s drugim nadležnim institucijama, a posebno Direkcijom za europske integracije intenzivira kontakte s predstavnicima Delegacije Europske unije u BiH, kao i predstavnicima Europske komisije s ciljem njihovog aktivnog učešća u procesima vršenja potrebne koordinacije kojima će se pružiti pomoć predstavnicima Pravnog i Ekspertnog tima u efikasnom obavljanju ranije definiranih zadataka”, dodaje se u priopćenju.