Uoči Uskrsa građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s novim rastom cijena hrane, zbog čega će ovogodišnja blagdanska košarica biti osjetno skuplja nego lani. Procjene pokazuju kako će četveročlana obitelj za osnovnu uskrsnu trpezu izdvojiti između 300 i 450 konvertibilnih maraka, što je primjetan rast u odnosu na prošlu godinu.
U susjednoj Hrvatskoj srednja potrošačka košarica doseže oko 482 eura, odnosno približno 943 KM, što dodatno ilustrira razliku u cijenama i standardu, ali i sličan trend rasta troškova života u regiji.
Usporedba s prošlogodišnjim cijenama pokazuje kako su gotovo svi ključni proizvodi za uskrsni stol poskupjeli. Meso, maslac, kava i čokolada bilježe dvoznamenkasti rast, dok su pojedini proizvodi u godinu dana poskupjeli i do 30 posto, donosi portal Večernjeg lista BiH. Primjerice, kilogram junećeg mesa porastao je s oko 20 na više od 25 KM, dok je cijena čokolade značajno skočila – s približno 22 na gotovo 30 KM po kilogramu. Upravo čokolada za kuhanje, nezaobilazna u pripremi uskrsnih kolača, među proizvodima je s najizraženijim rastom cijena.
Zanimljivo je pritom da globalni trendovi ne prate situaciju na domaćem tržištu. Dok, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane na svjetskoj razini padaju već nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini taj pad nije vidljiv u trgovinama.
Dodatni paradoks predstavlja tržište kakaa – iako su cijene sirovina na pojedinim razinama stabilizirane ili niže u odnosu na vrhunce, krajnji proizvodi poput čokolade i dalje poskupljuju, što stručnjaci povezuju s troškovima prerade, transporta i tržišnim maržama.
Globalne napetosti i rast cijena
Na rast cijena hrane dodatno utječu i aktualna geopolitička zbivanja, osobito sukobi na Bliskom istoku, koji imaju snažan utjecaj na globalna tržišta energenata i transporta. Poremećaji u pomorskim rutama kroz Crveno more i Sueski kanal doveli su do rasta cijena prijevoza i osiguranja robe, što se posljedično prelijeva i na cijene prehrambenih proizvoda u uvozno ovisnim zemljama poput Bosne i Hercegovine. Istodobno, povećana nesigurnost na tržištu nafte i plina uzrokuje rast troškova energije, koji su ključni u proizvodnji i distribuciji hrane.
Ekonomisti upozoravaju kako svaki poremećaj lancima opskrbe – bilo zbog sukoba, sankcija ili logističkih ograničenja – gotovo automatski dovodi do poskupljenja na policama trgovina.
Upravo zato, unatoč padu pojedinih sirovinskih cijena na svjetskoj razini, krajnji proizvodi u regiji i dalje bilježe rast. Građani potvrđuju kako se blagdanska kupnja sve više planira i racionalizira.
- Uskrs ćemo proslaviti, ali puno skromnije nego prije. Gledamo akcije i pazimo što kupujemo - kaže za Večernji.ba Iva (45) iz Tomislavgrada, ističući kako su cijene “otišle previsoko za prosječnu obitelj”. Slična je situacija i u Livnu. - Mirovina je ista, a sve drugo ide gore. Uzet ćemo osnovno – jaja, malo mesa i kolač, ništa više - kaže za Večernji.ba Marko (64), dodajući kako se razlika u odnosu na prošle godine itekako osjeti. I mlađi građani sve češće pribjegavaju štednji i usporedbi cijena, a kupnja na akcijama postaje pravilo, a ne iznimka. Ekonomisti upozoravaju kako domaće tržište već godinama karakterizira tzv. puzajući rast cijena, koji se ne smanjuje ni kada na svjetskoj razini dolazi do pojeftinjenja. Razlozi su višestruki – od uvozne ovisnosti i troškova energenata do slabije konkurencije na tržištu.
Simbol obiteljskog okupljanja
Iako su vlasti početkom godine pokušale ograničiti cijene određenih osnovnih proizvoda, mjere su bile privremenog karaktera i nisu značajnije ublažile ukupan rast troškova života. Unatoč svemu, građani ne odustaju od uskrsnih običaja. Blagdanski stol, iako skromniji nego ranijih godina, i dalje ostaje simbol obiteljskog okupljanja i tradicije. No, jedno je sigurno – uskrsna trpeza u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu postaje sve veći financijski izazov, a pitanje koliko će si tko moći priuštiti svečani stol sve je češće pitanje, a sve manje izbor.•