Međunarodno istraživanje potvrdilo

Za financiranje terorizma u SAD-u osam godina zatvora, u BiH bez kazne

18.03.2021.
u 17:00
Pogledaj originalni članak

Američki stručnjak za vanjsku politiku i sigurnosna pitanja, s posebnim fokusom na područje zapadnoga Balkana i istočnog Mediterana, Adrian Shtuni izrazio je zabrinutost zbog blage kaznene politike prema osobama koje su se borile na strani terorističke organizacije ISIL. Ovaj ugledni analitičar je u svojoj objavi na Twitteru naveo kako mediji u regiji “izvješćuju, s pravom izražavajući zabrinutost, da zapadnobalkanske države ne čine dovoljno kako bi suzbile financiranje terorizma”, piše Večernji list BiH. 

Platio kaznu i pušten

- Samo je pet presuda izrečeno u proteklim godinama unatoč tome što se 1100 balkanskih državljana pridružilo terorističkim skupinama u Siriji. Ni približno dovoljno - istaknuo je Shtuni na svome nalogu na Twitteru. Pri tome je posebno istaknuo kako je i kaznena politika iznimno loša, navodeći primjer iz BiH. 
- Nejasno je i zabrinjavajuće što postoji tako malo kaznenih progona iako dokaza ne nedostaje. Godine 2016. bosanskohercegovačko-austrijski državljanin osuđen je na samo godinu dana zatvora nakon što je priznao kako se pridružio ISIL-u i pružao redovitu financijsku potporu skupini. Svejedno, on nije bio optužen za financiranje terorizma. Umjesto toga, proveo je samo 99 dana u pritvoru, a pušten je nakon što se nagodio sa Sudom u BiH i platio kaznu od oko 15.000 američkih dolara umjesto jednogodišnje zatvorske kazne. Nisam siguran što opravdava tu popustljivost - istaknuo je Shtuni govoreći o procesu koji je okončan pred Sudom BiH u slučaju Nedžada Mujića. Pozdravio je i istraživanje koje je provela skupina novinara u sklopu projekta BIRN-a koji prati procesuiranja ratnih zločina, ali i terorizma te korupciju u zemljama zapadnog Balkana pod naslovom “Zemlje zapadnog Balkana pod pritiskom da procesuiraju financijere terorizma”. 
- Vojne odore, optički ciljnici, vojničke čizme, taktička oprema, dodaci za vatreno oružje i daljinomjeri samo su neki od predmeta kupljenih novcem za čije je prikupljanje za potrebe terorističkih boraca na Bliskom istoku osuđen Ramiz Zijad Hodžić, podrijetlom iz BiH i nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama - ističe se u dijelu koji se tiče BiH.

Dodali su kako je američki sud osudio Hodžića na osam godina zatvora, nakon čega mu slijedi deportacija u BiH zbog “udruživanja u cilju pružanja materijalne pomoći teroristima”. U optužnici se također navodi kako je on prebacivao novac pojedincima u dvama bosanskohercegovačkim gradovima i u Crnoj Gori kao pomoć obiteljima boraca u Siriji, Iraku i drugdje, ali u BiH i Crnoj Gori nitko još nije procesuiran za te transfere novca, navodi se. BIRN dodaje kako je uspješno procesuiranje osoba uključenih u financiranje terorizma od presudne važnosti za borbu protiv terorizma, tvrdi Moneyval, nadzorno tijelo Vijeća Europe koje procjenjuje usklađenost s međunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca. Terorističke organizacije oslanjanju se na široku paletu izvora prihoda, od donacija do trgovine drogom, a onemogućavanje njihova pristupa fondovima od ključne je važnosti u ograničavanju njihove sposobnosti djelovanja. Na zapadnom Balkanu Albanija je trenutačno na “sivoj listi”, dok je Srbija podvrgnuta pojačanom nadzoru od radne skupine za financijske mjere nakon što je uklonjena sa “sive liste”.

Promijenili inkriminaciju

BiH je godinama bila na “sivoj listi” prije nego što je s nje uklonjena nakon provedbe preporuka Moneyvala i usvajanja legislative. U BiH još nitko nije procesuiran zbog financiranja terorizma. U razdoblju od 2012. do 2016. godine tužiteljima je upućeno 11 policijskih izvješća o sumnji na financiranje terorizma, ali su ti predmeti kasnije klasificirani kao druga djela povezana s terorizmom. Sastavljeni su nacrti zakonskih izmjena kako bi se zakonodavstvo ove zemlje uskladilo s međunarodnim standardima, ali entiteti opstruiraju te promjene, kako kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije sarajevskoga sveučilišta. Ako BiH opet bude stavljena na “sivu listu”, trebat će joj puno više vremena nego prije za ispuniti uvjete i standarde kako bi s nje bila ponovno skinuta, upozorava on. •

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.